Otkriva se spomenik biskupu Borkoviću

Ove godine obilježava 330. obljetnica smrti biskupa Martina Borkovića iz Domagovića. Tom prilikom u njegovom rodnom mjestu, ove će nedjelje biti otkriven spomenik njemu u čast.

Martin Borković, pavlin, utemeljitelj sirotišta, zagrebački biskup rođen je u Domagoviću gdje je prošle godine sastavljeno Povjerenstvo za organizaciju proslave 330. obljetnice smrti, koje je osmislilo prigodan program događanja koja će se održavati tijekom cijele 2017. godine. Jedno od tih događanja je i otkrivanje spomenika njemu u čast, a koji će biti otkriven ove nedjelje, 19. ožujka.

Riječ je o spomeniku na koji se čekalo dugi niz godina, jer je biskup Borković značajna ličnost koja još uvijek nije dobila spomen-ploču, spomenik, ulicu nazvanu njegovim imenom. Kako bi njegovo ime vratili iz zaborava i upoznali nove naraštaje s likom i djelom Martina Borkovića, ovaj će spomenik pričati vječnu priču o ovom posebnom čovjeku. Brončani spomenik izradio je akademski kipar Vitold Košir pod idejnim vodstvom arhitekta Darka Streseca, a korišteni materijal je bronca.

Ovog vikenda održat će se i druge aktivnosti u Domagoviću kao što je izložba u područnoj školi koja se otvara u subotu u 18 sati, te nakon nje koncert obrazovanih domagovačkih glazbenika. U nedjelju u 17 sati bit će održana misa u kapeli sv. Katarine koju će držati fra Vito Gaudencije Spetich – monarh pavlinskog samostana Svetog Petra u Šumi, a u 18 sati slijedi otkrivanje spomenika.

Martin Borković rođen je 1597. godine, a školovao se u isusovačkoj gimnaziji u Zagrebu. Studirao je filozofiju i metafiziku u Olomoucu, a teologiju u Rimu te se od tamo vratio kao zaređeni svećenik. Bio je general pavlinskog reda koji je imao, drugi po važnosti, samostan u hrvatskom kraljevstvu u Remetama, čiji je Borković bio poglavar. Godine 1667. izabran je za zagrebačkog biskupa, a 1686. car Leopold I. imenovao ga je kalačko-bačkim nadbiskupom i mitropolitom. Još jedna godina koja završava brojem sedam, a vrlo je značajna za život Borkovića, je 1687. kada je Hrvatski sabor, na njegov prijedlog, jednoglasno proglasio sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva. Posebno zanimljivo jest to da je Borković pokušao spasiti Petra Zrinskog i Krstu Frankopana od smrti, ali ga je prevario car Leopold I., i tu je povijesnu prevaru u svom romanu „Urota Zrinjsko-Frankopanska“ opisao Eugen Kumičić.