Željko Markušić: Ključ uspjeha je u radu i ulaganju

Mladog Jaskanca Željka Markušića Obrtnička komora Zagreb nedavno je nagradila priznanjem za Mladog obrtnika koje mu je uručeno povodom Dana Obrtničke komore. Naš 31-godišnji sugrađanin, diplomirani agronom, svoj je uspjeh ostvario u poljoprivredi – grani gospodarstva u koju rijetki u Hrvatskoj danas vjeruju.

Željko Markušić vlasnik je obrta "Biofert" koji se bavi proizvodnjom i prodajom bioloških gnojiva, a uz to vodi i kooperaciju proizvodnje batata za tvrtku iz Zagreba. Svoj obrt je prije osam godina proširio i na proizvodnju sadnog materijala batata, a danas je u toj proizvodnji i izvozu prvi u Hrvatskoj te među vodećima u Europi. Godišnje izveze do milijun i pol sadnica, koliko proizvede toliko i proda, a uspjeh, kako kaže, ostvaruje stalnim ulaganjem u proizvodnju koja onda jamči i daljnji napredak.

Iza njegovog uspjeha konstantan je i predan rad, brojna službena putovanja i susreti s klijentima, rad na terenu, u staklenicima i plastenicima, rad kojeg ne napušta 24 sata dnevno. No, sve se, kaže, isplati jer konačni proizvod donosi zaradu, a što je još važnije zadovoljstvo.

-Ovaj posao je moj život. Zna me psihički opteretiti pitanje hoće li sve uspjeti, ali me ispunjava na kraju kad vidim kako sadnica raste, kad se proda i kad su na kraju ljudi zadovoljni. To me onda usrećuje – kaže nam Željko Markušić.

Cilj je proširiti proizvodnju

Proizvodnjom batata počeo se baviti još na fakultetu jer je upravo o toj poljoprivrednoj kulturi pisao svoj diplomski rad, da bi ga danas i njegovi bivši profesori tražili korisne savjete. Sadnice batata Markušić proizvodi na tri lokacije od ukupno 25 hektara na području Jastrebarskog, a cilj mu je daljnje širenje proizvodnje.

- U planu je proširenje na gotov proizvod batata, jer prostora ima za izvoz s gomoljem za Grčku, Srbiju, Mađarsku. Nekoliko tvrtki mi se javlja, pogotovo za ekološki verificirani batat. Ne pitaju za količine, tu se može postići dobra cijena – objašnjava nam Markušić.

Bez poticaja i kredita

Iako se bavi poljoprivredom, koja je danas u Hrvatskoj sve više marginalizirana grana gospodarstva, ovaj jaskanski poljoprivrednik nadaleko je prepoznat i uspješan, posluje bez dugovanja, a sve je ostvario bez državnih poticaja ili pomoći.

-Krenuo sam bez kredita, bez pomoći. Koliko sam zarađivao, toliko sam ulagao u proizvodnju. Imao sam viziju i cilj, i ako je čovjek uporan, ako se nečeg drži, može uspjeti u poljoprivredi – govori Markušić.

Smatra da se poljoprivrednici danas u Hrvatskoj trebaju prilagoditi zahtjevima tržišta, početi više ulagati u proizvodnju nekih drugačijih kultura kao što je i batat, odmaknuti se malo od tradicionalnih kultura, istih gnojiva i ulagati u ono što se isplati.

-Ključni problem je što se unaprijed priča da se ništa ne isplati. Matematika je neumorna i može se točno vidjeti koliko ispada ulaganje i dobit, a koliko potražnja. Svi poljoprivrednici čekaju poticaje. Ljudi me pitaju kako to da meni ne trebaju? Pitaju kako se to isplati? Isplati se jer ja na to niti ne računam. Ako ja na toj kulturi ne mogu zaraditi, ne isplati mi se time baviti – ističe jaskanski proizvođač batata.

Od batata se prave i kremšnite

Golema potražnja za tom prehrambenom namirnicom pokazatelj je da je se isplati proizvoditi. Batat je zdrav, visoke hranidbene vrijednosti, sadrži velik broj vlakana pa ga stoga koriste brojni poznati sportaši, a zanimljivo je da se od njega prave razni napitci, kruh pa i kremšnite.

-Imamo sedam vrsta batata, neki ljudi vole slađe, neki ne, a svaki ima svoju nutricionističku vrijednost. Osim sokova, od batata se rade kremšnite, a nema šanse da se primijeti da takva kremšnita nije od jaja napravljena. I puno je zdravija – kaže nam naš sugovornik.

Nedostaje radne snage

Iako proizvodnja batata u Jastrebarskom cvijeta, postoje problemi s kojima se naš poljoprivrednik susreće, a oni se prvenstveno tiču radne snage koju je sve teže naći. Posla ima, kaže Željko Markušić, ali ljudi se danas poljoprivredom ne žele baviti.

-Dao sam oglas na burzu prije mjesec-dva i nitko se nije javio. Svi mogu ići raditi u Njemačku, prati wc-e i "na konzervama" živjeti, a tu čak sjedećki možete raditi i pikirati sadnice, plaća nije mala, čak i prijevoz organiziramo. Donedavno smo i obrok omogućavali, a sad smo povećali i satnicu. Nagrađujemo naše radnike tako da pripremamo zajednički roštilj ili janje okrenemo, no ni to nije dovoljno. Ljudima je problem. Nisu navikli raditi, nego živjeti od socijalne pomoći i od burze. To je žalosno – ističe Markušić.

Grad bi mogao više pomoći

Razvoj njegove proizvodnje omogućuje otvaranje radnih mjesta i to ne samo za sezonske radnike već i za stalne zaposlenike te bi kao poslodavac volio da taj potencijal prepoznaju vladajuće strukture i u tome ga podrže. No, postoje slučajevi u kojima je upravo njihova podrška izostala, primjerice, pri prošlogodišnjem mrazu zbog kojeg je izgubio 80 000 sadnica.

-Kod elementarnih nepogoda nitko mi ne uskače, nisam dobio ništa ni od Grada ni od Županije. Kupovao sam neke strojeve na obrt zbog čega mi Grad nije priznao 25% naknade, jer je poljoprivredno zemljište prijavljeno na OPG, a ne na obrt. Pa nisam dobio taj povrat iako se sve transparentno vidi-požalio se Markušić koji bi volio da Grad Jastrebarsko ima više sluha po pitanju prostora napuštene tvornice kojeg je Markušić želio otkupiti kako bi tamo proširio svoju proizvodnju.

-Radi se o napuštenoj tvornici u Gornjoj Kupčini za koju je Grad odredio cijenu otkupa 660 000 kuna, što je neprihvatljivo jer to je ruševina. Jedino što je na njoj dobro su zidovi. Treba kompletan krov promijeniti, kompletne instalacije, prozore, nema ni struje i tu su velike investicije u pitanju. Ja sam spreman u to ulagati, da si napravim skladište. Ali ako to Grad prepozna, uz koncesiju ili dugoročni najam uz mogućnost otkupa, a ne prodajom po velikom iznosu. Za tu svotu u Jaski ili u Zagrebu može se kupiti takav uređeni prostor- kazao je Markušić kojemu je Grad spomenuti prostor trenutno dao u privremeno korištenje.

Vizija za razvoj poljoprivrede

Uspješan jaskanski proizvođač batata osim vizije za nastavak svog poslovanja ima i viziju za napredak poljoprivrede na području grada koja bi se razvila osnivanjem poljoprivredne zadruge i omogućavanja sigurnijeg tržišta domaćim proizvođačima.

-Volio bih da se rad poljoprivrednika više prepozna. Imamo tu u Jaski skladišta velikih trgovačkih lanaca, pa zašto se ne bi napravila kooperacija zadruga da uđemo, ne samo s batatom, nego i s nekim drugim povrćem? Da nam pomogne Grad. Jer zašto bi kupovali od drugih kad mi sve to u Jaski možemo proizvesti? Mogla bi se napraviti zadruga da se poljoprivrednici malo druže i da napravimo proizvode za te trgovačke lance. Grad na to sigurno može utjecati – smatra Željko Markušić s velikom vjerom i nadom u uspješnu budućnost poljoprivrede.