"Sin jaskanskog kraja": Održan simpozij o životu i djelu kardinala Franje Kuharića

U Zagrebu je 1. i 2. srpnja 2022. u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta održan znanstveno-teološki simpozij "Život i djelo kardinala Franje Kuharića". U Programskom odboru simpozija nalazio se i član jastrebarskog ogranka Matice hrvatske monsinjor prof. dr. Stjepan Baloban, a predavanja su, uz njega, između ostalih održali i članovi našeg ogranka Anđelko Košćak, monsinjor prof. dr. Josip Baloban te član Predsjedništva jastrebarskog ogranka Matice hrvatske Nino Škrabe.

Prečasni Anđelko Košćak održao je izlaganje pod nazivom "Nadbiskup Franjo Kuharić – glavne biografske crtice", mons. Stjepan Baloban predavanje "Nadbiskup Franjo Kuharić kao crkveni i moralni autoritet u vremenu komunizma", a mons. Josip Baloban izlaganje pod nazivom "Nadbiskup Franjo Kuharić i Crkva u Novom Zagrebu". Nino Škrabe govorio je na temu "Nabiskup Franjo Kuharić – sin jaskanskog kraja".

Kardinal i zagrebački nadbiskup, Franjo Kuharić bez sumnje je jedan od najznačajnijih sinova jaskanskog kraja. Rodio se 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću, a preminuo 11. ožujka 2002. u Zagrebu. Teologiju je studirao u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 1945. Bio je župnik u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovom Potoku i Samoboru. Imenovan je 1964. pomoćnim biskupom, 1970. zagrebačkim nadbiskupom a 1983. kardinalom. Bio je sudionik Drugog vatikanskoga koncila, član Kongregacije za kler, Međunarodne papinske marijanske akademije i počasni doktor teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta. U više je navrata posjećivao hrvatske iseljenike na svim kontinentima.

Bio je moralni autoritet u teškim, olovnim vremenima, zaštitnik Crkve za komunističke vladavine, branitelj dostojanstva hrvatskog naroda i snažan oslonac demokratskih promjena u doba stjecanja hrvatske neovisnosti. U Domovinskom ratu bio je nazočan među stradalnicima, izbjeglicama i prognanicima, a zauzimao se za obranu Hrvatske pozivajući na pridržavanje moralnih načela. Bio je domaćin pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. Počasnim građaninom Jastrebarskog proglašen je 1990. i tada je u jaskanskom Domu kulture održao nezaboravan govor o svojoj ljubavi prema zavičaju. U toku je postupak za proglašenje kardinala Kuharića blaženim, a nadamo se da će uskoro dobiti i svoju ulicu u Jaski, koju je toliko volio.

Simpoziju "Život i djelo kardinala Franje Kuharića" prisustvovalo je i vrijedno izaslanstvo iz Kuharićevog rodnog Pribića, predvođeno "dobrim duhom Dola" i članom jastrebarskog ogranka Matice Hrvatske  Josipom Bakalasom, sportskim novinarom i vrijednim društvenim djelatnikom Brankom Stipkovićem, bivšim načelnikom Krašića Dubravkom Mačečevićem i Josipom Gornikom. Na simpoziju je sudjelovao i biskup u miru Juraj Jezerinac iz Jezerina (Župa Prekrižje, Općina Krašić), član jastrebarskog ogranka Matice Hrvatske i predsjednik Oratorijskog zbora Crkve svetog Marka "Cantores sancti Marci" Mario Cvitanović te predsjednica našeg ogranka Klementina Škrabe.

Na čelu organizatora vrijednog simpozija "Život i djelo kardinala Franje Kuharića" bio je prof. dr. Tonči Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Matulić, podrijetlom s otoka Brača, na kraju simpozija prisutnima je na dirljiv način ispričao svoje sjećanje na kardinala Franju Kuharića kada ga je, još kao bogoslov, jednom prilikom dočekao u Splitu kako bi ga trajektom dopratio do Brača. Bilo je to godine 1988, a kardinal Kuharić do Splita je stigao bez neke posebne pratnje. Ljudi koje bi sretao usput, u Splitu te na trajektu, bez obzira bili oni vjernici ili ne, prilazili su mu i s poštovanjem ga pozdravljali. Čak ga je i kapetan broda pozvao da mu se pridruži za kormilom. Prof. Matulić naglasio je sličnosti između kormilara broda i kormilara Crkve u Hrvata, naglašavajući nekoliko puta da je kardinal Kuharić tada (a i sada) uistinu bio "prvi čovjek Crkve u Hrvata".