Starine svetojanskog kraja naša su baština

Etnografska zbirka Etno udruge „Sveta Jana“, koja se nalazi u Područnoj školi u Gorici Svetojanskoj, odnedavno se može pohvaliti statusom hrvatskog kulturnog dobra. Radi se o iznimno vrijednoj zbirci od preko 400 eksponata koji svjedoče o bogatoj kulturnoj baštini cijelog svetojanskog kraja.

Prije petnaest godina Jasnica Vojvodić, učiteljica razredne nastave u Područnoj školi Sveta Jana, pokrenula je sakupljenje starih predmeta koje su nekada davno koristili stanovnici svetojanskog kraja. Kako je i sama velik broj starina imala kod kuće, potaknula je svoje učenike i njihove roditelje da stare i zaboravljene predmete, oruđe, alate, sve što su koristili njihovi pradjedovi i prabake donesu u školu. Tako je počeo projekt sakupljanja svetojanskih starina iz kojeg je na kraju nastala impozantna etnografska zbirka. Svojom ljepotom i neprocijenjivom vrijednošću brojnih eksponata, zbirka čuva tajne prošlosti cijelog svetojanskog kraja.



Djeca uče o svom kraju

Njezina posebnost je i u tome što se nalazi u potkrovlju Područne škole u Gorici Svetojanskoj, što joj još više daje na vrijednosti i jedinstvenosti među sličnim etnografskim zbirkama. Tu je, u srcu Svete Jane, nadohvat ruke malim Svetojancima, na mjestu gdje rade svoje prve korake, upijaju znanje učeći između ostalog, i o prošlosti svoga kraja. Doista, složit ćete se, da nema boljeg mjesta na kojem bi ti stari predmeti bili izloženi.

Učiteljica Vojvodić svoje male đake vodi u prostoriju gdje je smještena zbirka kako bi ondje iz prve ruke doznali kako je to nekada bilo, što se sve na selu koristilo, kako se odijevalo. Mali Svetojanci sve znaju. Brže-bolje dižu ruku u nadi da će baš njih učiteljica prozvati i pružiti im priliku da nabroje sve dijelove svetojanske narodne nošnje.



Preša stara 190 godina

Ugođaj tih starih vremena ubrzo je uvukao i nas pa smo nakratko mislima otplovili kroz vrijeme želeći i sami dotaknuti dio te stoljetne baštine koju svetojanski kraj tako pažljivo njeguje i čuva. Zbirku nam je ponosno predstavila Jasnica Vojvodić opisujući nam do detalja svaki predmet i njegovu povijest.

- Mi smo etno zbirku podijelili u cjeline pa tako možete vidjeti narodne nošnje, družinsku ižu koja prikazuje gdje je nekad bila "kunja", stol i tkalački stan koji je bio obavezan u "iži". Imamo pinjicu ili podrum gdje su se nalazili svi predmeti koji su služili za vinogradarstvo po čemu je Sveta Jana poznata. Zatim su tu predmeti kojima su se ljudi služili u poljodjelstvu, a imamo i jednu sobu koju je žena donijela za udaju ili miraz – priča nam Jasnica Vojvodić.



Najstariji izloženi eksponat jest preša za grožđe koja potječe iz davne 1827. godine. Nju je zbirci poklonio član Etno udruge Sveta Jana, Zvonimir Celinščak, a prije nego što je postavljena u Etno zbirku, još je uvijek bila u funkciji te je još prošle jeseni u njoj bilo grožđe, a iz nje curio mošt.

Dolaze ljudi iz cijelog svijeta

Zipka, košara, lonci, parenjica koja je služila za pranje rublja, oruđe, stoljnjaci, pločica za pisanje, stari sat i još mnogo drugih predmeta nalazi se u Etnografskoj zbirci Sveta Jana. O njoj od 2002. godine, kada je otvorena, brine Etno udruga Sveta Jana pod vodstvom predsjednice Jasnice Vojvodić, idejne začetnice zbirke. Otada do danas zbirku je posjetilo preko 20 tisuća ljudi, ne samo iz Hrvatske, već iz cijelog svijeta. Zbirku su pogledali posjetitelji iz Njemačke, SAD-a, Kanade pa čak i Azerbajdžana. Svake je godine posjećuje velik broj djece, a kakav dojam na njih ostavlja najbolje svjedoči knjiga utisaka, od korica do korica ispunjena lijepim riječima.

- Velik broj djece iz škola dolazi ovdje kako bi upoznali svoju baštinu i svoj zavičaj. Dolaze i djeca iz vrtića. Bilo je puno djece iz Zagreba koja sudjeluju u eko radionicama, pa povežemo zbirku i Etno kutak u Dragi Svetojanskoj. Djeca su tako upoznala eksponate, a onda se spustili u Mlinarevu ižu i vidjeli kako nastaje brašno i kako su stari živjeli. To je jedna cjelina koja djeci može jako dobro pokazati kako se nekad živjelo. A kad dođu stariji oni se prisjećaju mladosti i to je za njih nešto neprocjenjicvo. Njihovi dojmovi i utisci su zaista posebni – kaže nam gospođa Vojvodić.



Posebno jak dojam na nju ostavljaju mališani koji na pitanje bi li se vratili u ta davna vremena odgovaraju potvrdno, što je, ističe, s obzirom na današnji užurbani način života razumljivo:

- Kad postavim pitanje bi li netko htio živjeti u tim davnim vremenima uvijek dobijem pozitivan odgovor te se veći dio djece se javi da bi. Najzanimljiviji je odgovor na pitanje zašto. Jer nekada su roditelji i djeca puno više bili zajedno, provodili više vremena zajedno, a danas to djeci nedostaje i zato djeca kažu da bi tada bili više s tatom i s mamom – objašnjava Vojvodić ističući kako bi se ponekad trebalo ugledati upravo na živote naših starih.

Zaštitili 485 eksponata

Zbog toga i jest važno čuvati svoju kulturnu baštinu i prenostiti je na mlađe generacije što je zadaća koje su se prihvatili članovi Etno udruge Sveta Jana. Uredivši zbirku, sakupivši i očuvavši 485 eksponata pokrenuli su i postupak za proglašavanje Etnografske zbirke hrvatskim kulturnim dobrom što je Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske nedavno i učinjeno. Vrijednost zbirke time je dodatno prepoznata, a njezini eksponati zaštićeni su kao primarno kulturno dobro od izrazitog značaja za hrvatsku kulturnu baštinu.



- Na tome smo radili dvije godine i jako smo ponosni što je zbirka dobila status kulturnog dobra. To nam je važno jer smo željeli zaštiti sve naše eksponate. Sada kad bilo što uređujemo ili radimo moramo tražiti suglasnost Ministarstva. Time smo sve predmete stavili pod zaštitu – objašnjava Jasnica Vojvodić.

Značaj etnografske zbirke ovom potvrdom još više izlazi izvan granica svetojanskog kraja. Njezino je značenje za cijeli jaskanski kraj neprocjenjivo jer će je iz godine u godinu posjećivati sve više posjetitelja.



Naša prošlost naša je budućnost

Nakon gotovo petnaest godina djelovanja Udruge koja je za svetojanski kraj i njegovu baštinu napravila mnogo, ostvareni status kulturnog dobra za zbirku može se s pravom nazvati krunom rada Etno udruge Sveta Jana. No, predsjenica Jasnica Vojvodić kaže kako je to samo jedan projekt među mnogima koji ih još čekaju.

- Ne bih to nazvala krunom, to je nešto što se dogodilo u ovoj godini, ali mi još očekujemo da ćemo puno napraviti. Planiramo ponovo pisati o novim događanjima u novom Ljetopisu svetojanskog kraja. Moramo zaštiti stara drvena kola koja su nam na kiši, okapati kukuruz na starinski način, stalno nešto radimo kako bi očuvali naše stare običaje – kaže Vojvodić ističući kako je stare običaje važno čuvati jer oni predstavljaju identitet jednog kraja i njegovu prepoznatljivost.



- Po tome je jedan kraj poznat, po tome se ljudi poznaju, to nije samo prošlost jednog kraja, nego i njegova budućnost. Ako nemate svoju prošlost što vam vrijedi budućnost? Ako djeca neće znati kako su živjeli njihovi djedovi, kako će danas plesati u jednom KUD-u, u nošnji, kako će prezentirati svoj kraj, kako će pričati u tome? Prošlost je i budućnost jednog naroda – kaže Jasnica Vojvodić.

I dok u gradskom blještavilu tako užurbano prolaze dani, beskrajnim cestama jure automobili, u krilu svetojanskih brega skrivaju se mala sela koja još uvijek čuvaju spomen na ono teško, žuljevito, ali i mirnije vrijeme. Vrijeme ispunjeno toplinom obiteljskog doma, skromnošću, jednostavnoću i srećom. Lijepo je barem na trenutak tamo zaviriti i osjetiti taj mir, cijeniti ga i čuvati.