U Krašiću molili za hrvatske branitelje i prisjetili se časne Žarke Ivasić

Milosrdni Bože- nemoj dozvoliti da ikada zaboravimo naše žrtve! Hvala Bogu i u ovim nenormalnim uvjetima zahvalili smo dragom Bogu za našu slobodu i za svaku žrtvu darovanu za Domovinu-ovim riječima rezimirao je jučerašnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te Dana sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata krašićki župnik vlč. Ivan Vučak.

Krašićanci su se sinoć okupili na svom trgu u molitvi, paljenju svijeća te svetoj misi u crkvi Svetog Trojstva s posebnom nakanom za sve poginule i nestale hrvatske branitelje te za Hrvatsku domovinu. Svemu je prethodila i molitva krunice prije samog obilježavanja Dana sjećanja.

No, uz Dan sjećanja 18. studeni u Krašiću je vezan za još jedan povijesni događaj iz davne 1908. godine na što je podsjetio krašićki župnik. Tada je naime rođena časna sestra Žarka Julijana Ivasić koja je 1936. godine položila vječne zavjete. Posvetila se radu s bolesnicima te je djelovala u bolnicama u Gračacu, Banjoj Luci, Petrinji, a od 1939. u Otočcu, sve do 1943. godine.

U noći s 13. na 14. rujna 1943. nad partizanskim ranjenicima u bolnici u Otočcu izvršen je zločin. Partizani su tada nepravedno optužili sestre da su ih one prokazivale i sudjelovale u zločinu.

U kolovozu 1945. na saslušavanje je privodi OZNA. Tri puta je preslušavana do podizanja optužnice 28. siječnja 1946. Suđenje počinje 7. veljače 1946., a po optužnici za "davanje podrške ustaško-okupacijskoj vlasti te za nastavak "protunarodnog rada" nakon završetka rata". U obrazloženju se navodilo i da sestre (posebno Žarka) "nisu vršile svoj poziv – njegujući nemilosrdno (i s mržnjom) partizanske ranjenike, a dajući prednost ustaškim". Optužba se proširuje i na prokazivanje ranjenih partizana (koji su ubijeni tijekom ustaškog napada na Otočac). S njom su osuđene još i Verena Fostač, Eutihija Novak, Hubertina Džimbeg i Celestija Lucija Radošević.

Sestra Hubertina Džimbeg svjedočila je o suđenju kao "urnebesu". Višekratna ispitivanja i prijetnje prije suđenja nisu donijele ono što su komunisti očekivali jer, unatoč okrutnim ispitivanjima, sestre nisu priznale ništa, a na suđenju su se branile same jer u njihovu korist nije svjedočio nitko. Nakon čitanja presude, jedan od nazočnih partizana se bacio na sestru osuđenu na smrt i izubijao ju pred nazočnima. Sestra Žarka (kao prvooptužena) osuđena je na kaznu smrti vješanjem, a ostale sestre na kaznu smrti strijeljanjem. Nakon žalbe presuda sestri Žarki preinačena je u smrtnu kaznu strijeljanjem, a ostale sestre osuđene su na 20 godina zatvora s prisilnim radom. Strijeljana je uza zid kapelice svete Marije Magdalene u Gospiću 16. svibnja 1946.

Mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski je izdao 3. travnja 2011. proglas namjere pokretanja postupka za proglašenje blaženom i svetom, a na zamolbu postulatora mons. Juraja Batelje te uz jednoglasni pristanak Hrvatske biskupske konferencije i nihil obstat Kongregacije za kauze svetaca.

Dan sjećanja u Krašiću završio je uz koncert projekta Lazarus.

(foto: Župa Krašić, FB)