Umjesto maslinovih grančica na Cvjetnicu nosili "starić"

Kako stare običaje oteti zaboravu te ih očuvati, najbolje znaju u Svetoj Jani gdje su i u ovom predblagdanskom razdoblju priredili zanimljivu radionicu. Ovog puta inspirirala ih je Cvjetnica za koju su umjesto maslinovih grančica pripremali "starić".

"Starić" je naziv za grančicu cvijeća kakva se nekada u našim krajevima nosila blagoslivljati na Cvjetnu nedjelju. Ona se najprije morala posebno izraditi kako bi bila što bogatija cvijećem i zelenilom. Izrađivali su je uglavnom muškarci i to od lijeske, bršljana i drijenka da bi je takvu djeca i ukućani nosili na blagoslov.

Danas se na Cvjetnicu, uglavnom posvuda, u crkvu nose maslinove grančice, no kako bi se prisjetili kako je to nekad bilo, članovi Etno udruge priredili su posebnu radionicu okupivši svoje najstarije i najmlađe članove koji su u Mlinarovoj iži izrađivali stariće.

-Ovaj običaj je na žalost izumro, napušten je pa na kraju i potpuno zaboravljen. U Mlinarovoj iži smo stoga okupili svoje članove od 7 do 87 godina. Mladi vole učiti od svojih djedova, pradjedova i zato smo uzeli članove Etno udruge koji imaju iskustava i koji su učili još od svojih djedova da ih poduče, kako ovaj običaj ne bismo izgubili – rekla nam je predsjednica Etno udruge Sveta Jana Jasnica Vojvodić.

Kako se izrađuje starić mlade je učio gospodin Zvonko Celinščak kojega je i samog ova radionica vratila u djetinjstvo.

-Mi djeca smo se pripremali pa bi se našli u školi s izrađenim "starićima" i učiteljica nas je vodila u crkvu na blagoslovi na Cvjetnu nedjelju na čitanje muke Isusove. To je lijepa uspomena i na nas djecu je to dubok trag ostavilo. Tada smo išli gledati koja kuća, koji djed i tata su napravili ljepši i veći starić. Bili su neki veliki čak metar i pol, pa i veći od djece koja su ih nosila. To je ostala lijepa uspomena, a drago mi je da su danas tu dječica da vide kako se to radilo- rekao nam je gospodin Celinščak.

Za izradu starića koriste se, objasnio je, tri biljke jednogodišnja lijeska, bršljan i drijenak. Vrbom se onda povezuje sve zajedno i na kraju na vrh obavezno veže platnena traka hrvatska trobojnica tzv. "paklin".

Takav starić se koristio kao podsjetnik na maslinove i palmine grane kojima je narod mahao dočekujući Isusa u Jeruzalemu prije blagdana Pashe, no osim ovog starić ima i posebno duhovno značenje.

-Te šibe su simbolizirale Oca, Sina i Duha Svetoga. Starić dakle, označava našu vjeru: jer su se uvijek stavljale tri šibe. Nije ih moglo biti ni četiri, niti pet, već tri što je predstavljalo Presveto Trojstvo. To je naša tradicija i neka tako ostane i prenosi se na našu djecu – objasnio nam je g. Celinščak.

Dok je volje članova Etno udruge ovaj će običaj, kao i mnogi drugi koji se u Svetoj Jani njeguju zasigurno ostati zapamćeni.

- Želja nam je da taj običaj prenesemo na mlađe članove KUD-a Sveta Jana, a time i na buduće generacije. Zapisat ćemo to i u ljetopis koji planiramo izdati do kraja godine – kazala je Jasnica Vojvodić.

Pomno izrađene stariće članovi su na Cvjetnicu odnijeli na blagoslov i tako podsjetili i mlade i starije na vrijednu tradiciju našeg kraja.