Uskrs je naš novi most i novi prijelaz
27.03.2016. / Nefertum IT
Kroz godinu dana postoji čitav niz blagdana koje u Crkvi proslavljamo, neke jednostavno, a neke veoma svečano. Najveći od svih blagdana u godini i najvažniji u našoj kršćanskoj vjeri je blagdan Uskrsa. Tada svečano slavimo događaj kada je Isus Krist koji je bio raspet i ubijen na križu, živ ustao iz groba, uskrsnuo iz mrtvih i kao takav, živ dušom i tijelom, četrdeset dana dolazio i objavljivao se svojim učenicima i drugim ljudima, kako bi istinski povjerovali u njegov život i pobjedu nad smrti.
Židovi i blagdan Pashe
Najstariji naziv za Uskrs je Pasha, a evo i zašto: Davno prije Isusa i njegovog rođenja u Betlehemu, židovski narod koji još nazivamo Izrael slavio je svoj najveći blagdan koji se zvao Pasha. Slavlje je trajalo sedam dana, sa puno obreda i običaja od kojih je najvažniji bio blagovanje Pashalne večere. Domaćin kuće morao je pribaviti muško janje, zdravo, bez ikakve mane na sebi, i ne starije od godinu dana, dok bi domaćica pripremila gorko zelje i ostale tradicionale židovske jestive. U glavnoj pashalnoj noći stari Izrelci jeli bi pečeno pashalno janje stojeći u tišini jer su tu noć bdjeli i nisu spavali. Pashalna noć za Izraelca, za Židova označava onu noć kada je Mojsije s Božjim blagoslovom poveo Izraelski narod iz Egipta, iz ropstva u slobodu. Izraelci su te noći prošli kroz dubine crvenoga mora po suhom, te su pobjegli od sigurne smrti koja ih je čekala od Egipastke ruke i morske dubine. To veličanstveno čudo u kojem je Bog od propasti spasio cijeli jedan narod zovemo Pasha riječju koja znači prolaz ili prijelaz.
Dolaskom Krista dolazi punina objave Boga prema čovjeku. Sve ono što se događalo ranije, u Kristu ima svoj konačni vid. Tako i blagdan Pashe koji je nekad označavao prijelaz kroz crveno more danas kod nas kršćana označava prijelaz Isusa Krista kroz smrt i tamu groba natrag u život.
Isusova posljednja večera
Isus je blagovao pashalnu večeru sa svojim učenicima večer prije svoje smrti tj. na Veliki četvrtak. Nakon što je posljednju čašu vina blagoslovio i zajedno s njome razlomio hljeb kruha rekao je: "Uzmite i jedite ovo je moje tijelo koje se lomi za vas... i ... uzmite i pijte ovo je krv moja koja se prolijeva za vas... "
Nakon te večere Isus više ništa nije okusio od hrane i pića, trpio je jer je tu noć bio uhvaćen, vezan, izrugivan pred sudovima, do krvi izbičevan i na kraju pribijen na križ i proboden kopljem. Jedna stvar koja je bila sigurna je njegova smrt. Svi njegovi učenici, prijatelji i znanci su bili sigurni da je Isus mrtav, u to nije bilo nikakve sumnje, ako bi tko i sumnjao rimski vojnik probo je Isusov bok i srce kopljem kako bih definitivno potvrdio njegovu smrt.
Prema svetom evanđelju Isus je bio raspet na križu od šeste ure sve do ure devete, što prema našim standardnim računjanima vremena znači od podne do petnaest sati. Nakon Kristove smrti dolazi ugledni gradski vijećnik zvani Josip Arimatejac i njegov prijatelj Nikodim s još nekoliko učenika i Isusovom majkom Marijom te skidaju Isusovo mrtvo tijelo s Križa i polažu ga u grob koji je prema židovskoj tradiciji bio, ne u zemlji kao kod nas, već izdubljen u stijeni. Židovi su znali kako je Isus nagovjestio svoje uskrsnuće pa su tražili od Rimljana stražu da se grob ima čuvati kako ne bi tko ukrao tjelo pa lažno tvrdio kako je Isus uskrsnuo. Ta straža bila je po Božjem promislu postavljena jer je ona bila kasnije živo svjedočanstvo kako je Isus doista uskrsnuo i kako nitko nije mogao lažirati uskrsnuće.
Isusovo uskrsnuće
Nakon tri dana Isus je uskrsnuo iz groba, objavio se i razgvarao najprije sa ženama koje su mu krenule na grob, a zatim apostolima i ostalim učenicima. Cijeli grad Jeruzalem brujao je o tome kako je Krist uskrsnuo iz mrtvih. Četrdeset dana se Isus redovito objavljivao svojim učenicima i apostolima, a četrdesetog dana okupivši ih zajedno uzneo se u nebeske visine. Tom prilikom im je rekao da ne gledaju začuđeno u nebeske visine nego da znaju kako će On ponovno ovako doći kako su ga vijdeli da odlazi kad za to dođe vrijeme.
Pedeseti dan iza Kristovoga uskrsnuća dolazi sila Duha Svetoga. Apostoli izlaze ohrabreni Duhom Svetim među ljude i hrabro bez imalo straha i skepse navješćuju radosni događaj Kristova Uskrsnuća. Taj veliki dan Kristova uskrsnuća iz mrtvih mi kršćani nazivamo Pasha ili Vazam ili najčešće Uskrs. To je naša nova, kršćanska Pasha naš novi most i prijelaz. Ovaj put Crveno more je naša smrt, egipćani i faraon su Sotona i njegovi demoni, a Pahalno janje je sam Krist koji je svoju krv prolio za nas.
Radujmo se, uskrsnuo je!
Za blagdan Pashe se pripremamo kroz post, ispovijed i pričest. Idemo u Crkvu na Cvjetnu nedjelju, Veliki četvrtak, petak i subotu. Običaj je da se Kristovo uskrsnuće proslavlja svečanim jutarnjim službama koje se služe u crkvama još prije izlaska sunca. Ne postoji u cijelom svijetu za kršćanina važnije mjesto gdje bi trebao biti na uskršnje jutro od crkve.
Pisanica je najčešći simbol Uskrsa jer označava zatvoren grob i život koji iz njega nastaje to jest Krista koji uskršava. Uskrs je vezan uz takozvani lunarni kalendar i izračunava se na slijedeći način: nakon početka proljeća a to je 21. ožujka odredi se prvi proljetni uštap ili puni mjesec. Nedjelja iza toga, prva koja dolazi po datumu je dan kada se slavi Uskrs ili nova kršćanska Pasha. Uz Pashu je vezan i čitav niz blagdana: Cvjetnica, Duhovi, Tjelovo, Spasovo kao i početak Velikog posta.
Od Kristova Uskrsnuća nadalje ništa više nije ostalo isto, ništa više nije bilo po starom, promjenio se cjelokupan tijek povijesti čovječanstva. Skromni tesarov sin iz Nazareta za nevjernike, a za nas vjernike on je Mesija, Krist, Gospod, Bogočovjek Spasitelj i sve na svijetu.
Ivan Zlatousti ovako govori o Uskrsuću:
"USKRSNU KRIST I RADUJU SE ANĐELI, USKRSNU KRIST I PADOŠE DEMONI, USKRSNU KRIST I ŽIVOT ŽIVUJE, USKRSNU KRIST I NI JEDNOG MRTVOG U GROBU USKRSNU KRIST KAO PRVIJENAC OD USNULIH I PRVOROĐENI OD MRTVIH NJEMU SLAVA U VIJEKE VJEKOVA."
U našim se crkvama mnogostruko pjeva uskršnji himan koji glasi:
KRIST USKRSNU IZ MRTVIH, SMRĆU SMRT UNIŠTI I ONIMA ŠTO SU U GROBOVIMA ŽIVOT PODARI.
Svim čitateljima, svim vjenicima ovoga grada, prijateljima i ljudima dobre volje želim mir i blagoslov. Neka Uskrsli Krist povrati duh ljubavi, zajedništva i sigurnosti u naše domove i naše obitelji. Sjetimo se nemoćnih i bolesnih, onih koji su osamljeni i napušteni, učinimo sve najbolje za njih što možemo. Blagdan je onda kad je lijep i svečan za svakog, bogatog i siromašnog, malog i velikog, zdravog i bolesnog.
Svima neka je sretan i blagoslovljen Uskrs.
KRIST USKRSNU-UISTINU USKRSNU!
o. Milan Stipić, župnik jaskanski
Židovi i blagdan Pashe
Najstariji naziv za Uskrs je Pasha, a evo i zašto: Davno prije Isusa i njegovog rođenja u Betlehemu, židovski narod koji još nazivamo Izrael slavio je svoj najveći blagdan koji se zvao Pasha. Slavlje je trajalo sedam dana, sa puno obreda i običaja od kojih je najvažniji bio blagovanje Pashalne večere. Domaćin kuće morao je pribaviti muško janje, zdravo, bez ikakve mane na sebi, i ne starije od godinu dana, dok bi domaćica pripremila gorko zelje i ostale tradicionale židovske jestive. U glavnoj pashalnoj noći stari Izrelci jeli bi pečeno pashalno janje stojeći u tišini jer su tu noć bdjeli i nisu spavali. Pashalna noć za Izraelca, za Židova označava onu noć kada je Mojsije s Božjim blagoslovom poveo Izraelski narod iz Egipta, iz ropstva u slobodu. Izraelci su te noći prošli kroz dubine crvenoga mora po suhom, te su pobjegli od sigurne smrti koja ih je čekala od Egipastke ruke i morske dubine. To veličanstveno čudo u kojem je Bog od propasti spasio cijeli jedan narod zovemo Pasha riječju koja znači prolaz ili prijelaz.
Dolaskom Krista dolazi punina objave Boga prema čovjeku. Sve ono što se događalo ranije, u Kristu ima svoj konačni vid. Tako i blagdan Pashe koji je nekad označavao prijelaz kroz crveno more danas kod nas kršćana označava prijelaz Isusa Krista kroz smrt i tamu groba natrag u život.
Isusova posljednja večera
Isus je blagovao pashalnu večeru sa svojim učenicima večer prije svoje smrti tj. na Veliki četvrtak. Nakon što je posljednju čašu vina blagoslovio i zajedno s njome razlomio hljeb kruha rekao je: "Uzmite i jedite ovo je moje tijelo koje se lomi za vas... i ... uzmite i pijte ovo je krv moja koja se prolijeva za vas... "
Nakon te večere Isus više ništa nije okusio od hrane i pića, trpio je jer je tu noć bio uhvaćen, vezan, izrugivan pred sudovima, do krvi izbičevan i na kraju pribijen na križ i proboden kopljem. Jedna stvar koja je bila sigurna je njegova smrt. Svi njegovi učenici, prijatelji i znanci su bili sigurni da je Isus mrtav, u to nije bilo nikakve sumnje, ako bi tko i sumnjao rimski vojnik probo je Isusov bok i srce kopljem kako bih definitivno potvrdio njegovu smrt.
Prema svetom evanđelju Isus je bio raspet na križu od šeste ure sve do ure devete, što prema našim standardnim računjanima vremena znači od podne do petnaest sati. Nakon Kristove smrti dolazi ugledni gradski vijećnik zvani Josip Arimatejac i njegov prijatelj Nikodim s još nekoliko učenika i Isusovom majkom Marijom te skidaju Isusovo mrtvo tijelo s Križa i polažu ga u grob koji je prema židovskoj tradiciji bio, ne u zemlji kao kod nas, već izdubljen u stijeni. Židovi su znali kako je Isus nagovjestio svoje uskrsnuće pa su tražili od Rimljana stražu da se grob ima čuvati kako ne bi tko ukrao tjelo pa lažno tvrdio kako je Isus uskrsnuo. Ta straža bila je po Božjem promislu postavljena jer je ona bila kasnije živo svjedočanstvo kako je Isus doista uskrsnuo i kako nitko nije mogao lažirati uskrsnuće.
Isusovo uskrsnuće
Nakon tri dana Isus je uskrsnuo iz groba, objavio se i razgvarao najprije sa ženama koje su mu krenule na grob, a zatim apostolima i ostalim učenicima. Cijeli grad Jeruzalem brujao je o tome kako je Krist uskrsnuo iz mrtvih. Četrdeset dana se Isus redovito objavljivao svojim učenicima i apostolima, a četrdesetog dana okupivši ih zajedno uzneo se u nebeske visine. Tom prilikom im je rekao da ne gledaju začuđeno u nebeske visine nego da znaju kako će On ponovno ovako doći kako su ga vijdeli da odlazi kad za to dođe vrijeme.
Pedeseti dan iza Kristovoga uskrsnuća dolazi sila Duha Svetoga. Apostoli izlaze ohrabreni Duhom Svetim među ljude i hrabro bez imalo straha i skepse navješćuju radosni događaj Kristova Uskrsnuća. Taj veliki dan Kristova uskrsnuća iz mrtvih mi kršćani nazivamo Pasha ili Vazam ili najčešće Uskrs. To je naša nova, kršćanska Pasha naš novi most i prijelaz. Ovaj put Crveno more je naša smrt, egipćani i faraon su Sotona i njegovi demoni, a Pahalno janje je sam Krist koji je svoju krv prolio za nas.
Radujmo se, uskrsnuo je!
Za blagdan Pashe se pripremamo kroz post, ispovijed i pričest. Idemo u Crkvu na Cvjetnu nedjelju, Veliki četvrtak, petak i subotu. Običaj je da se Kristovo uskrsnuće proslavlja svečanim jutarnjim službama koje se služe u crkvama još prije izlaska sunca. Ne postoji u cijelom svijetu za kršćanina važnije mjesto gdje bi trebao biti na uskršnje jutro od crkve.
Pisanica je najčešći simbol Uskrsa jer označava zatvoren grob i život koji iz njega nastaje to jest Krista koji uskršava. Uskrs je vezan uz takozvani lunarni kalendar i izračunava se na slijedeći način: nakon početka proljeća a to je 21. ožujka odredi se prvi proljetni uštap ili puni mjesec. Nedjelja iza toga, prva koja dolazi po datumu je dan kada se slavi Uskrs ili nova kršćanska Pasha. Uz Pashu je vezan i čitav niz blagdana: Cvjetnica, Duhovi, Tjelovo, Spasovo kao i početak Velikog posta.
Od Kristova Uskrsnuća nadalje ništa više nije ostalo isto, ništa više nije bilo po starom, promjenio se cjelokupan tijek povijesti čovječanstva. Skromni tesarov sin iz Nazareta za nevjernike, a za nas vjernike on je Mesija, Krist, Gospod, Bogočovjek Spasitelj i sve na svijetu.
Ivan Zlatousti ovako govori o Uskrsuću:
"USKRSNU KRIST I RADUJU SE ANĐELI, USKRSNU KRIST I PADOŠE DEMONI, USKRSNU KRIST I ŽIVOT ŽIVUJE, USKRSNU KRIST I NI JEDNOG MRTVOG U GROBU USKRSNU KRIST KAO PRVIJENAC OD USNULIH I PRVOROĐENI OD MRTVIH NJEMU SLAVA U VIJEKE VJEKOVA."
U našim se crkvama mnogostruko pjeva uskršnji himan koji glasi:
KRIST USKRSNU IZ MRTVIH, SMRĆU SMRT UNIŠTI I ONIMA ŠTO SU U GROBOVIMA ŽIVOT PODARI.
Svim čitateljima, svim vjenicima ovoga grada, prijateljima i ljudima dobre volje želim mir i blagoslov. Neka Uskrsli Krist povrati duh ljubavi, zajedništva i sigurnosti u naše domove i naše obitelji. Sjetimo se nemoćnih i bolesnih, onih koji su osamljeni i napušteni, učinimo sve najbolje za njih što možemo. Blagdan je onda kad je lijep i svečan za svakog, bogatog i siromašnog, malog i velikog, zdravog i bolesnog.
Svima neka je sretan i blagoslovljen Uskrs.
KRIST USKRSNU-UISTINU USKRSNU!
o. Milan Stipić, župnik jaskanski
Zadnje objavljeno
Gorjelo smeće u dvorištu kuće u Donjoj Kupčini, štetu spriječili vatrogasci, slijedi kriminalističko istraživanje
Prilika za dobro djelo: Odvaži se i daruj krv, od ponedjeljka akcija u Jaski
Postanite dio Kazališta Škrabe: Traže se nove glumice i glumci
Božićna čarolija u jaskanskoj župnoj crkvi zaokružena raskošnim programom "Hote o ljudi sim"
Nesreća na radu u skladištu u Donjoj Zdenčini
Upoznaj svoju zemlju: Besplatan obilazak Jastrebarskog uz stručno vodstvo
