Znanost je predivna, a znaju to i učenici "Kvaternika": Zimska škola informatike odvela ih je do Belgije

Desetak učenika OŠ Eugena Kvaternika iz Velike Gorice proteklog mjeseca otputovalo je u Belgiju kako bi sudjelovali na Sajmu znanosti „Science is wonderful!“. Nagrada je to za projekt kojeg su osmislili i napravili učiteljica informatike Dalia Kager i istraživač Alexander Marinšek, a učenici ga testirali u sklopu Zimske škole informatike, a kojeg je prepoznala i nagradila Europska komisija, koja i provodi tu inicijativu za popularizaciju znanosti od 2015. godine. Kako je bilo, i s kakvim dojmovima su se vratili iz Bruxellesa ispričali su nam sami.

Podsjetimo, projekt se zove Galileo XR: U potrazi za izgubljenim znanstvenikom u kojem su marljivo sudjelovali tijekom Zimske škole informatike. Sve je krenulo na inicijativu belgijskog istraživača Alexandera Marinšeka te su on i Dalia Kager, učiteljica informatike iz OŠ Eugena Kvaternika kroz intenzivan dvomjesečni suradnički timski rad osmislili scenarij poučavanja „U potrazi za zaboravljenim znanstvenikom“, a u kojem su sudjelovali učenici.

Sredinom ožujka otputili su se u Belgiju, putovanje i sudjelovanje na Sajmu znanosti bila je nagrada jer je njihov projekt jedan od tri izabrana iz cijele Europe, a bilo je stotinjak prijavljenih projekata na kojima je radilo 500-tinjak znanstvenika, dobitnika prestižne stipendije Akcije Marie Skłodowska-Curie, i učitelja iz cijele Europe.

-Bilo je to uzbudljivo putovanje, najviše ih je oduševila vožnja zrakoplovom, mnogi učenici su prvi put tako putovali. Nakon što smo se smjestili u hotel kasno navečer prvog dana, za sljedeća dva dana smo imali isplanirani program. Drugi dan smo bili u Muzeju iluzija, bilo je to vrlo interaktivno iskustvo i imali smo dosta slobodnog vremena pa su i učenici u tome uživali-ispričala je učiteljica informatike Dalia Kager koja je, u pratnji ravnateljice OŠ Eugena Kvaternika Monike Brleković i učiteljice savjetnice Marine Mužek, s učenicima putovala na Sajam znanosti. Sam Sajam uslijedio je drugog dana putovanja.

-Tamo smo proveli puno vremena, šetali smo kroz veliku halu s više od 50 izložbenih kućica u kojima su bili znanstvenici iz cijele Europe i svaki je imao svoju prezentaciju i interaktivni pokus za učenike. Vidjeli smo razne projekte, učenici su imali priliku izbliza doživjeti i učiti o nekim znanstvenim postignućima na pedagoški primjeren i edukativan način-dodaje učiteljica Kager.

Radni sastanak, Kuća povijesti EU i prijem u Stalnom predstavništvu RH pri EU

Tijekom boravka u Bruxellesu imali su i sastanak s gospođom Sybille Luhmann, iz Glavne uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, ona je službenica za politiku koja povezuje istraživanje (Akcije Marie Skłodowska-Curie) sa školama i građanima.

-Uz preostala dva nagrađena tima imali smo sastanak i nastavljamo korespondenciju s njom oko profesionalne obrade scenarija poučavanja. Razgovarali smo o idejama kako će se projekt obraditi profesionalno i prevesti na 24 jezika te će tada biti objavljen na platformi SIW da ga mogu primjenjivati brojni učitelji u svojim učionicama diljem Europe. Naš projekt obuhvaća velik raspon dobi učenika koji u njemu mogu sudjelovati, on se kreće od 7 do 15 godina, a tom dobnom granicom obuhvaćeno je nešto više od 42 milijuna učenika u Europi što je zaista veliki doseg kada se naš projekt bude primjenjivao u učionicama-dodaje učiteljica Kager.

-Treći dan smo bili u Kući EU povijesti, a poslijepodne nas je primio veleposlanik RH, g. Goran Štefanić, uz gđu Nadu Sirotić, savjetnicu za istraživanje i svemir, te gđu Ivanu Ramić, savjetnicu za obrazovanje u Stalnom predstavništvu RH pri EU. Razgovarali smo tom prilikom o važnosti STEM-a i informatike u području znanosti-ističe naša sugovornica.

-Djeci se sve to skupa svidjelo, i samo putovanje, i znanstveni projekti među kojima je najviše njihove pažnje pridobio prikaz blokiranja elektromagnetskih valova, zatim vožnja robota uz pomoć svjetla, naočale za proširenu stvarnost, a imali su i radionicu na kojoj je prikazano kako izgleda spaljivanje karcinoma uz pomoć elektromagnetskih valova kao i radionicu kako mikroplastika zagađuje prirodu-kaže učiteljica, a i sami učenici istaknuli su što im je bilo najupečatljivije.

Što kaže znanstvenik Marinšek?

Učenici su tako i nakon virtualnog susreta, i uživo upoznali važnog dionka projekta, belgijskog istraživača Alexandera Marinšeka. On sam kazao nam je kako mu je drago bilo susresti osobno dio učenika koje je ranije upoznao preko ekrana za vrijeme trajanja Zimske škole, akako kaže, još mu je draže što su  „kroz školski sustav već u ranoj dobi uspjeli otkriti nešto što ih interesira i daje im inspiraciju“.

-Radostan sam što će projekt „U potrazi za zaboravljenim znanstvenikom“ djecu širom Europe inspirirati za fiziku i računarstvo kroz eksperimente i programiranje jednako kao i što će se radom na tome projektu upoznati sa znanstvenom metodom. Ona će im biti od koristi u laboratoriju, ako odluče jednoga dana postati znanstvenici i istraživači, ali i u svakodnevnom životu, bez obzira na zanimanje kojim se budu bavili. U kratkom vremenskom roku smo uspjeli napraviti dobar prototip edukativne aktivnosti koji povezuje sva navedena područja, a postoji i prostor za nadogradnje s obzirom na povratne informacije učitelja i učenika koji ga budu proveli u svojim učionicama-kazao je Marinšek.

A što kažu učenici?

Od 18 učenika koliko je testiralo prototip scenarija na Zimskoj školi, njih 11 putovalo je u Belgiju.

-Super mi je bilo na projektu. Cezarova šifra je teška, ali jako zabavna. U Bruxellesu mi je bilo jako lijepo. Najviše me se dojmio Muzej iluzija. Na sajmu mi je najzanimljivije bilo vidjeti kako se plastično smeće razgrađuje u moru. Jedva čekam nove projekte s učiteljicom Daliom-kazao je učenik 2.b razreda OŠ Eugena Kvaternika Jakov Hižar.

-U Bruxellesu mi je bilo super, najinteresantniji su mi bili sajam „Science is wonderful“ i prijem kod veleposlanika. Najviše su mi se svidjeli Muzej iluzija i pokus "kako zagađujemo more mikroplastikom"-potvrdio je Janko Đurđević iz 3. a razreda.

Složio se s njima i Josip iz drugog razreda.

-Jako mi se svidio put u Belgiju. Najviše me oduševio hotel. Let avionom bio je jako zabavan! Vozili smo se autobusom belgijske nogometne reprezentacije i svi su se okretali za autobusom dok smo prolazili. I sajam znanosti je bio jako zanimljiv. Dobio sam puno novih ideja! Jedva čekam sljedeće putovanje-simpatično je komentirao

Josip Čehobašić, učenik 2.b razreda.

Učiteljica Kager dodaje i kako trenutno 40-ak šestaša na redovnoj nastavi informatike upravo završava rad na ovom projektu „U potrazi za zaboravljenim znanstvenikom“.

- Tako smo imali priliku vidjeti da je scenarij poučavanja lako primjenjiv i u svakodnevnom obrazovanju, što i Alexandera i mene posebno veseli-dodaje.

Zabrinuti zbog mogućeg rezanja satnice informatike

S druge strane, nju kao i druge informatičare zabrinjava činjenica novog prijedloga nastave koji je nedavno objavljen u nacionalnim medijima, a ne ide pod ruku s ovakvim uspješnim pričama iz školskih učionica informatike.

Informatika je danas obvezna u petim i šestim razredima i tada se provodi kroz dva sata tjedno. Kao izborna nastava informatika se provodi od 1. do 4. i u 7. i 8. razredu, također u istoj satnici.

-Kurikulum informatike je otvoren što znači da učitelj treba ostvariti ishode učenja, a način podučavanja i odabir sadržaja je prepušten samom učitelju. Ako koristite suvremene metode poučavanja koje stavljaju učenika u centar učenja, poput rada na projektima, otvorenog školovanja u kojemu stručnjaci gostuju u učionici ili projektno-istraživačke nastave, onda to zahtjeva određeno vrijeme i čak i trenutna 2 školska  sata informatike tjedno ponekad bude nedovoljno. Novi prijedlog koji se odnosi na cjelodnevni boravak u školi ne smanjuje satnicu nijednom predmetu osim informatici. Predloženo je da se predmet zove Informacijske i digitalne kompetencije, i bude obvezni predmet po 1 sat tjedno, bez izbornih predmeta koji bi se iz tog područja mogli slušati, što je jako malo. Moći će se provoditi izvannastavne aktivnosti iz tih područja u cjelodnevnoj nastavi nakon 15 sati, ali one su neobvezne za učenike i teško je da će oni, nakon toliko puno sati provedenih u školi imati volje i snage za nastavak rada, a i sama kvaliteta rada je upitna s obzirom na zamor učenika.

Kager ističe kako nijedna država EU nema tendenciju smanjivanja satnice informatike i digitalne pismenosti, jer to je nešto što se danas traži u svim područjima.

-Studija koja je provedena 2018. pokazala je da učenici i mladi iz cijelog svijeta imaju zapravo nisku razinu digitalne pismenosti. Danas smatramo da djeca rastu s tehnologijom, da su digitalni urođenici, no to ne znači da automatski stječu digitalne kompetencije. Smanjivanjem satnice dolazimo do toga da će kvaliteta nastave biti drastično srušena, nećemo napredovati u tom području, djeca će biti uskraćena za mnoga znanja i vještine na području digitalne pismenosti i to će imati u budućnosti dalekosežne posljedice-tvrdi Kager.

Hoće li uistinu novi prijedlog u obrazovanju zaživjeti tek će se vidjeti. Do tada, iz OŠ Eugena Kvaternika zasigurno ćemo čuti još pozitivnih i lijepih vijesti o uspjesima učenika. U prilog tomu ide i činjenica da imaju i najboljeg učenika Zagrebačke županije iz programiranja u Pythonu za peti razred.

Učenik Ronald Podgorski na županijskom je natjecanju osvojio prvo mjesto iz programskih jezika Logo i Phyton, i pozvan je na Državno natjecanje iz programiranja u Phytonu. Nakon uskršnjih praznika slijedi mu i Državno natjecanje, pa se svi u školi nadaju lijepim vijestima, a mi im i dalje želimo puno informatičkih uspjeha i još ovakvih dobrih projekta i priča.

Proizvedeno u suradnji sa Zagrebačkom županijom