Hrvatska uvela euro i pridružila se schengenskom prostoru

Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska se oprostila od kune i uvela euro. Naša zemlja postala je 20. država članica europodručja u kojem se koristi zajednička valuta Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Uvođenje eura trebalo bi pridonijeti stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.

Ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić među prvima su jučer podignuli eure s bankomata.

-Ponosan sam što smo u manje od deset godina nakon što smo ušli u Europsku uniju ostvarili još jedan strateški cilj te od danas Hrvatska postaje i članica europodručja! Ovo je veliki uspjeh Hrvatske u procesu na kojem smo svi zajedno dugo, predano i ustrajno radili. Euro, druga najvažnija valuta na svijetu i čvrst temelj stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima, postaje naša valuta. I hrvatski građani i poduzetnici imat će konkretne, izravne i trajne koristi od ulaska Hrvatske u europodručje jer se dodatno ekonomski i društveno integriramo s najrazvijenijim krugom zemalja u svijetu, osiguravajući tako snažniji okvir za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske - ustvrdio je Primorac.

Svoje zadovoljstvo nije mogao skriti niti guverner Vujčić.

-Sjajan je osjećaj podići eure iz bankomata u Hrvatskoj, i tako posvjedočiti ulasku Hrvatske u eurozonu. Danas smo postali dvadeseta članica eurozone, ostvarujemo partnerstvo s državama koje koriste drugu najvažniju valutu na svijetu. Bit ćemo otporniji na krize i privlačniji za investicije i poslovanje, a to će otvoriti mogućnosti koje treba iskoristiti da hrvatski građani žive bolje. Neka nam bude sretno s eurom; svima želim puno zdravlja, sreće i uspjeha u 2023. godini – rekao je Vujčić nakon podizanja prvih 50 eura s bankomata u novogodišnjoj noći.

No, to nije jedina novina koja nas je dočekala s prvim danom nove godine. Naša zemlja postala je dijelom schengenskog prostora, koji obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985. u Schengenu u Luksemburgu. Schengenski prostor u mnogočemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Područje trenutačno obuhvaća populaciju od više od 423 milijuna stanovnika te površinu od 4.368.693 kilometara četvornih.

- Otvorili smo vrata Europi bez granica. Slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda prirodnog okruženja kojem i kao narod, i kao država, pripadamo. Zbog toga je večerašnji čin više od ukidanja kontrola, to je konačna potvrda našeg europskog identiteta za kojeg su se generacije Hrvata borile i izborile – poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Foto: Jurica Galoic/ Luka Stanzl/Emica Elvedji/Pixsell