Jaska među gradovima s najvećim deficitom
16.09.2015. / Nefertum IT
Institut za javne financije jučer je objavio najnovije istraživanje o ostvarenju proračuna općina, gradova i županija u Hrvatskoj za 2014. godinu. Dobiveni podaci mogu poslužiti u analizi poslovanja pojedine lokalne jedinice te građanima mogu dati uvid u način na koji vladajući troše njihov novac.
Istraživanjem su obuhvaćene sve lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj te su sistematizirani podaci o njihovom fiskalnom stanju temeljeni na bazama Ministarstva financija. Tako se u tabelama mogu pronaći prihodi i rashodi, suficit ili deficit po stanovniku ili ukupno za svaku pojedinu općinu, grad ili županiju u 2014. godini.
Uspoređujući podatke o ostvarenju proračuna Grada Jastrebarskog s preostalih 127 gradova obuhavćenih istraživanjem, rezultati pokazuju kako se u našem gradu posluje s jednim od najviših deficita u Hrvatskoj.
Grad Jastrebarsko u 2014. godini po stanovniku je ostvario prihod od 2 839 kuna što je za 771 kunu manje od rashoda koji po stanovniku iznose 3 610 kuna. Ukupni ostvareni prihod proračuna iznosio je 45 milijuna kuna dok su rashodi bili 57 milijuna kuna što je rezultiralo deficitom od 12 milijuna kuna.
(Izvor: Institut za javne financije)
Tako se Jaska našla među devet gradova Hrvatske koji posluju s najvišim deficitom. U toj skupini još su i Koprivnica (-20), Karlovac (-15), Belišće (-15), Dubrovnik (-14), Šibenik (-14), Pazin (-13), Zagreb (-983) te Velika Gorica (-18).
Na razini županije Jaska i Gorica ostvarile su najveći minus, dok je osim njih u deficitu još samo Sv. Ivan Zelina. S približnim brojem stanovnika kao Jastrebarsko, Zelina je ostvarila deficit od milijun kuna.
Uspoređujući ostale gradove zanimljivo je da Samobor sa 37.633 stanovnika ima prihode od 170 milijuna kuna, a rashode 150 milijuna kuna. Sveta Nedelja ima 92 milijuna prihoda i 68 milijuna kuna rashoda, a Zaprešić s 25.223 stanovnika ima 124 milijuna kuna prihoda i 111 milijuna kuna rashoda.
Susjedne općine posluju pozitivno
Klinča Sela, Pisarovina, Krašić i Žumberak na listi su Općina koje su ostvarile pozitivan poslovni rezultat. Općina Krašić posluje s pozitivnom nulom dok su u Klinča Selima ukupni prihodi veći od rashoda za 1,3 milijuna kuna. Općina Pisarovina u suficitu je 1,2 milijuna kuna, a Žumberak s 0,3 milijuna kuna.
Ovo istraživanje najstoji na jednostavan i lakši način omogućiti građanima uvid u podatke u poslovanje i osnovno financijsko stanje njihovih lokalnih jedinica, a kako navode njegove autorice Katarina Ott i Mihaela Bronić potrebno je dodati nekoliko napomena za pravilno razumijevanje prikazanih podataka.
Prvo, ne smije se uspoređivati iznose županija, gradova i općina, jer županije, gradovi i općine imaju nadležnosti za prikupljanje različitih vrsta prihoda i pružanje različitih vrsta javnih dobra i usluga. Stoga, primjerice, prosječni rashod po stanovniku županija 1.070 kuna, općina 3.082 kuna i gradova (uključen Grad Zagreb) 3.999 kuna odražava i činjenicu njihovih različitih nadležnosti.
Kako navode autorice sâm proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one često zadužuju preko društava ili ustanova u svom vlasništvu/suvlasništvu, a ne kroz svoj proračun. Za utvrđivanje stvarnog financijskog stanja lokalnih jedinica, trebalo bi uz proračun raspolagati i podacima o prihodima i rashodima društava i ustanova u njihovom vlasništvu/suvlasništvu (npr. komunalna poduzeća), no podatke o tim društvima i ustanovama javnost ne može pronaći na jednom mjestu. Također, velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, već mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine (npr. zemljišta ili zgrada) ili velikih ulaganja (npr. u lokalnu infrastrukturu).
Istraživanjem su obuhvaćene sve lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj te su sistematizirani podaci o njihovom fiskalnom stanju temeljeni na bazama Ministarstva financija. Tako se u tabelama mogu pronaći prihodi i rashodi, suficit ili deficit po stanovniku ili ukupno za svaku pojedinu općinu, grad ili županiju u 2014. godini.
Uspoređujući podatke o ostvarenju proračuna Grada Jastrebarskog s preostalih 127 gradova obuhavćenih istraživanjem, rezultati pokazuju kako se u našem gradu posluje s jednim od najviših deficita u Hrvatskoj.
Grad Jastrebarsko u 2014. godini po stanovniku je ostvario prihod od 2 839 kuna što je za 771 kunu manje od rashoda koji po stanovniku iznose 3 610 kuna. Ukupni ostvareni prihod proračuna iznosio je 45 milijuna kuna dok su rashodi bili 57 milijuna kuna što je rezultiralo deficitom od 12 milijuna kuna.
(Izvor: Institut za javne financije)
Tako se Jaska našla među devet gradova Hrvatske koji posluju s najvišim deficitom. U toj skupini još su i Koprivnica (-20), Karlovac (-15), Belišće (-15), Dubrovnik (-14), Šibenik (-14), Pazin (-13), Zagreb (-983) te Velika Gorica (-18).
Na razini županije Jaska i Gorica ostvarile su najveći minus, dok je osim njih u deficitu još samo Sv. Ivan Zelina. S približnim brojem stanovnika kao Jastrebarsko, Zelina je ostvarila deficit od milijun kuna.
Uspoređujući ostale gradove zanimljivo je da Samobor sa 37.633 stanovnika ima prihode od 170 milijuna kuna, a rashode 150 milijuna kuna. Sveta Nedelja ima 92 milijuna prihoda i 68 milijuna kuna rashoda, a Zaprešić s 25.223 stanovnika ima 124 milijuna kuna prihoda i 111 milijuna kuna rashoda.
Susjedne općine posluju pozitivno
Klinča Sela, Pisarovina, Krašić i Žumberak na listi su Općina koje su ostvarile pozitivan poslovni rezultat. Općina Krašić posluje s pozitivnom nulom dok su u Klinča Selima ukupni prihodi veći od rashoda za 1,3 milijuna kuna. Općina Pisarovina u suficitu je 1,2 milijuna kuna, a Žumberak s 0,3 milijuna kuna.
Ovo istraživanje najstoji na jednostavan i lakši način omogućiti građanima uvid u podatke u poslovanje i osnovno financijsko stanje njihovih lokalnih jedinica, a kako navode njegove autorice Katarina Ott i Mihaela Bronić potrebno je dodati nekoliko napomena za pravilno razumijevanje prikazanih podataka.
Prvo, ne smije se uspoređivati iznose županija, gradova i općina, jer županije, gradovi i općine imaju nadležnosti za prikupljanje različitih vrsta prihoda i pružanje različitih vrsta javnih dobra i usluga. Stoga, primjerice, prosječni rashod po stanovniku županija 1.070 kuna, općina 3.082 kuna i gradova (uključen Grad Zagreb) 3.999 kuna odražava i činjenicu njihovih različitih nadležnosti.
Kako navode autorice sâm proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one često zadužuju preko društava ili ustanova u svom vlasništvu/suvlasništvu, a ne kroz svoj proračun. Za utvrđivanje stvarnog financijskog stanja lokalnih jedinica, trebalo bi uz proračun raspolagati i podacima o prihodima i rashodima društava i ustanova u njihovom vlasništvu/suvlasništvu (npr. komunalna poduzeća), no podatke o tim društvima i ustanovama javnost ne može pronaći na jednom mjestu. Također, velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, već mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine (npr. zemljišta ili zgrada) ili velikih ulaganja (npr. u lokalnu infrastrukturu).
Zadnje objavljeno
Plemenita općina turopoljska slavi 800. obljetnicu: Najavljen "Veliki zbornik turopoljskog plemstva" i povratak u Stari grad Lukavec
Snijeg, utrka i božićna čarolija: Utrka Božićni Tilčekov put oduševila natjecatelje i publiku
