Krlin, Rodić, Sharp, Tandarić - predstavljamo kandidate za gradonačelnika Jastrebarskog - 2. dio

Kao što smo jučer najavili, slijedi nastavak našeg intervjua s kandidatima za gradonačelnika Jastrebarskog, njih četvorice koji su nam pristali odgovoriti na pitanja. To su, podsjetimo, Andrej Krlin kandidat HDZ-a, Roman Rodić kandidati MOST-a i Nezavisne liste Stjepana Kožića, Michael Sharp kandidat Inicijative građana Jastrebarskog te Krunoslav Tandarić kandidat HSS-a. Prvi dio intervjua možete pročitati ovdje. Slijede njihovi odgovori o viziji kakvu imaju za grad Jastrebarsko i njegove potencijale. Kandidati na pitanja odgovaraju abecednim redom njihovih prezimena.

7. JASKA DANAS: Može li Jaska i ako da - kako može postati kulturno središte županije?

A. KRLIN: Kratko i jasno – da, može. Kultura je za mene pokretač svakog razvoja. Ona motivira, inspirira, potiče na djelovanje, gradi, proizvodi i oblikuje jedno društvo. Zato je mom timu i meni iznimno bitna! Želimo da jaskanska kulturna scena bude generator promjena i sadržaja koji direktno utječu na gospodarstvo, turizam i društvo. Radit ćemo na uskom povezivanju kulture s ostalim dijelovima života i krenut ćemo u kreiranje jasnog i održivog plana upravljanja kulturom u Jastrebarskom. Poticat ćemo kulturne projekte svih oblika, i tradicionalnih, i modernih, i alternativnih s ciljem pozicioniranja jaskanske kulturne scene kao raznovrsne, kvalitetne i vodeće scene u ovom dijelu Hrvatske. Povećat ćemo iznos izdvajanja za kulturne sadržaje, a gradska uprava će poticati različite edukativno-kulturne radionice od vrtićke dobi i prenositi ih dalje prema svih generacijama naših sugrađana.

R. RODIĆ: Kulturni potencijal na području grada Jastrebarskog je velik. Stalno napominjem da nije potrebno izmišljati toplu vodu kada je imamo od kada je svijeta i vijeka. Nedavno je Rijeka zatvorila programski dio projekta "Rijeka – Europska prijestolnica kulture". Po čemu Rijeka ima bogatiju kulturu od našeg kraja? Stvar je samo u pomoći Grada oko organizacije i prilika da se naš grad otvori prema drugima. U riječkoj organizaciji kulturnog programa je sudjelovalo više od 250 organizacija iz cijele Hrvatske i inozemstva.
Preduvjet za kulturni razvoj mora biti gradski odjel koji se ciljano mora baviti kulturno-društvenim temama na području grada. Treba omogućiti i poticati kreativnost, hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost, kako to prekrasno opisuju nosioci riječkog projekta.

M. SHARP: Naravno da može ako damo riječ i mogućnost kulturnjacima da govore i rade što znaju. Inicijativa se zalaže da sve manifestacije, događaji, sajmovi i sl. budu za nivou i za područje županije. Sve KUD-ove, limene glazbe DVD-a, slikare, pjesnike, pisce treba okupiti, napraviti manifestaciju koja će trajati cijeli vikend, obilježavati značajne datume za jaskanski kraj, promocija na razini županije i šire. Samo u gradovima koji nas okružuju Zagreb, Samobor, Velika Gorica, Karlovac, Zaprešić i Ozalj imamo puno potencijalnih potrošača. Turistička zajednica tu mora biti pokretač svega, stvarati ideje, okupljati ljude, organizirati, promovirati i biti pokretač.

K. TANDARIĆ: Jaska itekako ima potencijala, i tu ne mislim samo na grad, već i na sva gradska naselja koja su bogata vrijednim sakralnim građevinama, ali i vrijednim kulturno-umjetničkim udrugama, OPG-ovima i vinarima koji itekako imaju što pružiti kod osmišljavanja kulturnih manifestacija koje u naš grad mogu privući velik broj ljudi. Gradska vlast kod toga može puno pomoći – čak i nisu najbitnija financijska sredstva, već više kreativnost i idejno osmišljavanje originalnih događanja koja će Jasku staviti na kulturu kartu ne samo Hrvatske, već i Europe.

8. JD: Kako pomoći jaskanskim sportskim klubovima da privuku još više ljudi na bavljenje sportom (djece, mladih, srednjih godina, umirovljenika) te da postižu još bolje rezultate?

A. KRLIN: Zahtjevi današnjice su takvi da ljudima treba nuditi što više sadržaja i potrebno je prestati govoriti da su aktivnosti potrebne samo mladima. Aktivnosti i one sportske jednako su potrebne ljudima srednje dobi i umirovljenicima, stoga je dostupne prostorije i terene potrebno prenamijeniti i sagraditi nove što ćemo i učiniti. Iz EU fondova financirat ćemo izgradnju društvenog centra za umirovljenike te „kuće ideja” za mlade umjetnike i filmsku industriju, a posebno ćemo brinuti o sportašicama i sportašima. Iznimno je bitno poticati profesionalce u sportu koji su ujedno i promotori našeg grada, ali isto tako predano raditi na razvoju rekreativnog sporta s ciljem očuvanja zdravih životnih navika te fizičkog i mentalnog zdravlja. Svjedoci smo da naši klubovi nemaju osiguranu infrastrukturu koja je primjerena njihovom radu te da je potrebno u suradnji sa strukom napraviti plan razvoja sporta za naš grad. Osim toga, uredit ćemo postojeća i izgraditi nova sportska igrališta te uvesti sustav sportskih potpora u obliku stipendija i članarina za sve dobne skupine građana u našim sportskim klubovima. Osigurat ćemo transparentnost dodjele financijskih sredstava koje naša sportska Zajednica dobiva iz gradskog proračuna kako bi svi klubovi imali jednake prilike i uvjete.

R.RODIĆ: Nikada u povijesti našega grada sport nije toliko ovisio o financijskim sredstvima Sportske zajednice grada. Tome uvelike "pridonosi" vrlo loš Zakon o sportu koji je praktično zabranio donacije privatnog sektora uvjetujući plaćanje poreza na dobit na svaku donaciju klubu ili sportskoj udruzi.

Ali, budimo iskreni, ni gospodarska situacija na području grada se godinama ne mijenja, što možemo vidjeti kod punjenja proračuna pa ni jaskansko gospodarstvo ne može previše financijski popratiti naše sportaše. Ako znamo da su tu i dobrovoljna vatrogasna društva i kulturno-umjetnička društva kojima isto nedostaje financijskih sredstava onda moramo biti svjesni da novaca nema. Nema ga dovoljno za vrhunske rezultate, ali za popularizaciju sportova je potreban rad, a ne samo financije. Naša sportska zajednica je samo "financijska ustanova" koja raspodjeljuje dobivena sredstva od grada i Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije.

Zato smatram da uloga Sportske zajednice grada Jastrebarskog mora biti proaktivna, a ne da se samo svodi na bankomat za odabrane. Isto tako, Zajednica bi trebala prepoznati izvrsnost i potencijal pojedinaca i klubova i posebno se založiti za njih.

M. SHARP: S ovim mjerama kojima sve njih ograničavamo u kretanju, zatvaranjem u kuću pred televizore i kompjutore, zatvaranjem svih mogućih igrališta i dvorana svakako ne, samo se stvara kontra efekt. Kupnja dva kombija za klubove kako bi mogli ići na utakmice, turnire, treninge i sl. je dobar potez, ako postoji potreba treba kupiti još koji kombi. Mnogi roditelji su mi se žalili da sami voze djecu na utakmice u druga mjesta, što je njima problem jer izgube cijeli dan i dodatni im je financijski trošak. Informiranje i edukacija o potrebi bavljenjem sportom, izgradnja manjih sportskih terena i dvorana po okolnim naseljima koji su diskriminirani u odnosu na sam grad, u sklopu područnih škola što bi trebao biti standard uz dnevni boravak i jedna od mjera za demografsku obnovu.

K. TANDARIĆ: Poticanje bavljenja sportom počinje u osnovnoj školi u redovnoj nastavi, ali bi Grad trebao već u toj dobi "prepoznati" djecu koja su više zainteresirana i talentirana za pojedine sportove te za njih organizirati dodatnu izbornu nastavu, čak i stipendije kako bi se više mogli posvetiti svom sportu. Nakon toga slijedi i glavna uloga Grada i Sportske zajednice – da sufinancira treniranje i osigura prostor za vježbanje ili kak' bi rekli stari Jaskanci – gombanje. Naročito bi se trebalo aktivnije baviti animiranjem potencijalnih sponzora, a Grad bi trebao pomoći klubovima kod apliciranja za sredstva koja dodjeljuju nadležni sportski savezi i Ministarstvo.

9. JD: Kako pomoći jaskanskim poljoprivrednicima i potaknuti mlade da se bave poljoprivredom i eko-proizvodnjom?

A. KRLIN: U našem programu je jasno istaknuto kako ćemo posebnu pažnju usmjeriti na prepoznatljivost našeg sela i razvoj poljoprivrede, ratarstva i stočarstva. Ponosni smo što možemo njegovati urbani i ruralni karakter – to je naša prednost koju moramo maksimalno iskoristiti. Zato ćemo našim poljoprivrednicima osigurati potpunu podršku gradskih službi, ali i onu Ministarstva poljoprivrede. Osigurat ćemo posebne financijske poticaje za poljoprivredu, a isto tako ćemo osnovati centar za stručnu pomoć i savjetovanje kako bi pomogli našim poljoprivrednicima te osigurali razvoj pametnog i održivog sela što je iznimno bitno za mlade koji se žele baviti eko-proizvodnjom. Važno je prilagoditi postojeću tržnicu koju ćemo učiniti živopisnijom, pristupačnijom i modernijom te je staviti i u turističku funkciju. Poticat ćemo razvoj takozvanog zelenog kruga koji opskrbljuje lokalne ugostitelje proizvodima s jaskanskih polja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva uz razvoj online platforme koja će ubrzati distribuciju i promociju lokalnih proizvoda.

R. RODIĆ: Poljoprivreda je u našem kraju profitabilna djelatnost za sve one koji su shvatili da poljoprivreda nije puno hektara (po mogućnosti u komadu) i sadnja pšenice ili kukuruza uz siguran otkup od države po zagarantiranoj cijeni. Poznajem jako puno mladih ljudi koji se ozbiljno bave poljoprivredom i željeli bi se širiti. Svima koji se bave poljoprivredom grad bi trebao ponuditi pomoć uz otkup, odnosno, plasiranje njihovih poljoprivrednih proizvoda na tržište. Istovremeno bi trebalo poraditi i na robnim markama našega kraja. Ako je to mogla uspješno učiniti Županija s nekoliko proizvoda, vjerujem da i naš kraj ima što ponuditi. Potrebno je napraviti bazu kultura te subjekata i eko-proizvođača pa pratiti njihov razvoj. Gradska uprava im treba biti na usluzi u svakom trenutku jer je njihova primarna djelatnost proizvodnja, a ne administracija.

M. SHARP: Vratiti stočni sajam na Sajmište ponedjeljkom, organizirati prodajno-izložbeni „Županijski sajam poljoprivrede“ 1-2 godišnje, uključiti sve koji su vezani uz poljoprivredu: jaskanske firme (Pavin, Kokot, Fito promet), OPG-ove, vinare, bačvara i sl. te pozvati s područja susjednih županija (Karlovačka, Sisačka, Krapinsko-Zagorska) proizvođače i izlagače. Osmisliti sistem nagrađivanja. Povećati proračun za poljoprivredu, subvencija kamate kredita za posebne projekte gdje su nositelji mladi poljoprivrednici, osobito one projekte gdje se zapošljavaju ljudi. Subvencionirati uzgoj autohtonih pasmina, po par uzgajivača po nekom naselju i njihovo spajanje u organizaciju/udrugu kako bi zajedno nastupili na tržištu. Od Ministarstva poljoprivrede i Zemljišno knjižnog odjela(gruntovna) tražiti da se nastavi s komasacijom. Malo je prostora za sve mjere, više možete naći na našoj Facebook stranici Inicijativa građana Jastrebarskog.

K. TANDARIĆ: Mislim da se poljoprivrednicima najbolje može pomoći novčanim poticajima i osiguravanjem tržišta gdje će se njihovi proizvodi mogu prodavati. Poticaji su uređeni nadležnim Ministarstvom, a u našem programu postavili smo si cilj da ćemo poljoprivrednicima (i poduzetnicima općenito) omogućiti besplatnu edukaciju kako bi lakše i djelotvornije ispunili dokumentaciju potraživanja poticaja. U vezi osiguravanja tržišta plan nam je da neke poljoprivredne proizvode naših poljoprivrednika otkupljuje Grad za potrebe gradskih ustanova, škola i vrtića.

10. JD: Kako poboljšati sadašnji imidž Jaske i privući ljude (nove stanovnike i turiste) da posjete i ostanu u Jaski? Kako pokrenuti turistički razvoj grada?

A. KRLIN: Žalosti me što postojeća gradska vlast nije radila na imidžu grada, a kamoli na brendiranju. Imidž grada je svojevrsna prezentacija putem koje se predstavljate i otvarate turistima, ali i novim stanovnicima grada. Za stvaranje imidža i brenda prvenstveno morate nešto i sadržajno stvoriti što je trenutni problem, ali mi svakako želimo elemente našeg brenda i ključne komunikacijske poruke ujednačiti na svim razinama naše ponude od gradske uprave, turističke zajednice, ugostiteljskih objekata, smještajnih objekata, vinara, turističkih vodiča, svih drugih subjekata, ali i svakog pojedinog stanovnika u jaskanskom kraju. Želimo postati predvodnici turističkog razvoja na regionalnoj razini i to koristeći ponudu urbanog i ruralnog dijela Jaske uz povezivanje kulture, prirode, umjetnosti i turizma događanja te tradicijskih vrednota. Jednakovrijedno ćemo raditi na stvaranju turizma koji njeguje ostavštinu povijesti i budućnost, ali i stvarati moderne turističke proizvode prilagođene potrebama suvremenog turista.

R.RODIĆ: Kao što sam napomenuo, vrlo smo zatvoren grad, bez ikakve ponude. A na idealnom smo mjestu – na putu prema jugu Hrvatske i ništa u Jaski ne privlači turiste da stanu, skrenu, odmore se u našem gradu i zadrže koji dan u obilasku. Turistička zajednica u sadašnjem obliku nema svoju svrhu.

Prije nekoliko dana sam od prijatelja čuo kako je jedna turistička zajednica, u ovo korona vrijeme, organizirala obilazak vinara po svojem kraju uz kušanje svih proizvoda OPG-ovaca na trasi obilaska.

Počeli su s dva autobusa i sada moraju dobro planirati i uzimati rezervacije jer je to prešlo u masovnost. To je zadatak Turističke zajednice. Možda ne bi trebalo napadati projekt Žitnice, u čiju je obnovu utrošeno oko 1,5 milijuna kuna, kada bi ona bila korištena u turističke svrhe. Bez vode, odvodnje i grijanja ne služi svrsi i neupotrebljiva je za bilo kakvu namjenu. Zadatak grada je dati upute turističkoj zajednici u kojem smjeru se mora razvijati i to i financijski popratiti, a turistička zajednica mora osmisliti način pa će svrha njezinog postojanja biti opravdana. Turistička ponuda našeg grada ne može se svoditi samo na "Dane vina" u šatoru i "Diplomatsku berbu" za odabrane.

M.SHARP: Dobra promidžba i uvijek nove ideje i ponuda. Poticati otvaranje malih seoskih gospodarstava. Nakon obnove dvorca, njega i Žitnicu staviti u funkciju turizma, staviti komercijalne sadržaje u njih, preseliti Gradski muzej, konferencijska sala, dvorana za svadbe, suvenirnica, vinoteka, restoran i sl. Uvesti vjersku turističku rutu (autobus) obilazak Krašića i povijesnih vjerskih objekata, samostan, ručak, služenje mise na nekoj od lokacija, posjet vinarima i sl. Razvijanje zdravstvenog i ribičkog turizma u suradnji sa SRD Jastrebarsko, izgradnja bungalova, otvaranje prostora ribnjaka Novaki građanima uz određene sadržaje koji ne narušavaju floru i faunu.

K.TANDARIĆ: Živimo u dobu kada internet postaje najvažnija stvar na svijetu. Informacije i sadržaji koji se nude putem interneta su nikad dostupnije. To konkretno znači da sadržajni imidž Jaske i povećavanje zainteresiranosti za Jasku najbolje i najbrže može poboljšati uređenjem internetskih stranica Grada i gradske Turističke zajednice. Moja stranka ima u programu redizajn internetskih stranica Grada upravo s ciljem omogućavanja boljeg promoviranja Grada kao poželjne destinacije za turiste ili obitelji koje žele postati novi stanovnici Jaske.

11. JD: Koji je po Vama najznačajniji projekt u Jaski ostvaren u protekle 4 godine, zašto?

A. KRLIN: Rekao bih da onaj najznačajniji jest upravo vezan uz kanalizacijsku mrežu jer je financijski bio najveći. S druge strane svjedoci smo koliko je traljavo odrađen u smislu krpanja cesta, ponovnih i nepotrebnih raskapanja i nedovršenih dijelova. Postojeća gradska vlast je puno toga obećala, a očito i prespavala zadnje četiri godine te malo toga konkretnog učinila i završila.

R. RODIĆ: Smatram da u prošle 4 godine nije ostvaren niti jedan projekt koji je našim građanima donio boljitak u bilo kojem pogledu. Sve projekte koje provodi sadašnja izvršna vlast odnose se na daljnju budućnost i pod krinkom toga se zapravo u gradu već godinama ništa nije promijenilo. Promet je bespotrebno zakompliciran (npr. križanje kod Lidla), lokali na glavnoj jaskanskoj prometnici su prazni, događanja nema, kino dvorana ne radi (Grad Sveti Ivan Zelina je nedavno uredila kino u stilu modernih Cinestar kina), kulturnih događanja u organizaciji Centra za kulturu nema i nije ih bilo ni prije epidemioloških mjera, park oko dvorca je prazan, kroz njega se samo prolazi, bazena nema ni u planu i tako dalje...
Ako baš moram nešto izdvojiti, onda je to započeti rad na obnovi dvorca Erdödy. Obnova će, nadamo se, biti, ali ne tako skoro jer dvorac nema alternativu – ili će se sasvim urušiti ili je krajnje vrijeme za obnovu.

M. SHARP: Toga ima u Jaski?

K. TANDARIĆ: NIŠTA. Puno se pričalo, malo toga se napravilo, a od svega što se napravilo zapravo ništa nije bilo značajno i vrijedno da bi se moglo posebno izdvojiti i da je kod ovog odgovora vrijedno spomena.

12. Koji su po Vašem mišljenju glavni "aduti" Jaske u koje se treba ulagati kako bi se razvijala?

A. KRLIN: Ljudi su naš glavni i najvažniji adut koji moramo njegovati zajedništvom, izgradnjom primjerenih životnih uvjeta u kojima svatko može raditi i ugodnom atmosferom suživota u našem gradu. Upravo našim programom želimo probuditi sve generacije od djece, mladih, obitelji, srednje generacije, umirovljenika, hrvatskih branitelja, svakog od naših sugrađana. Temelj našeg programa pa i svakog razvoja jesu ljudi koji donose novi život, nove ideje, radost i smijeh u naše društvo. Nikoga ne smijemo isključiti i zaboraviti, a svima ćemo pružiti dovoljno sadržaja u Jaski 21. stoljeća kao tolerantnog mjesta za život i suradnju svih stanovnika. U Jaski 21. stoljeća svatko mora moći živjeti slobodno, otvoreno i sigurno! Pred nama je i razdoblje u kojem moramo iskoristiti što više financiranja iz različitih EU programa, kao i mehanizma za oporavak i otpornost za sve naše buduće projekte. Moj tim i ja predlažemo cijeli niz kompleksnih, ali jasnih i ostvarivih projekata koje ćemo ostvariti uz podršku Vlade Republike Hrvatske s ciljem buđenja i revitalizacije svih dijelova našeg društvenog i gospodarskog života. Pozivam sve da pogledaju našu programsku viziju budućnosti pod nazivom "Probudimo Jasku" na mojoj web stranici www.andrejkrlin.hr. Probudimo Jasku zajedno! 

R. RODIĆ: Glavni adut nam je već godinama pred nosom, ali se s njim treba ozbiljno pozabaviti. To je gospodarska zona. Trenutno je u njoj samo 25 tvrtki, a najveća je u Zagrebačkoj županiji. Konkurencija je velika. U Zagrebačkoj županiji je otvorena 31 poduzetnička zona i svaka od njih želi privući čim više investitora. Mi smo tranzicijski na vrlo povoljnom položaju, a ne znamo to iskoristiti jer nismo napravili najvažniji preduvjet – otkup i okrupnjavanje. Ako znamo da je za izlazak na državnu cestu potrebno minimalno 5000 m2 površine parcele onda je jasno zašto se prometnice i infrastruktura rade uglavnom u "drugom i trećem redu" poduzetničke zone.
Proizvodnja, zapošljavanje, StartUp projekti… na svaki način moramo privući investicije jer samo se tako možemo pokrenuti u svakom pogledu.

M. SHARP: Prvenstveno mladi. Za njihov ostanak treba stvoriti preduvjete. Ljudi moraju biti na prvom mjestu. Dok ima ljudi ima i ideja i života.

K. TANDARIĆ: Poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo i turizam.