Lidija, Katarina, Gordana, Zvjezdana i Sanja – one su najbolje učiteljice jaskanskog kraja!

Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba! Da tako doista i bude, od davnih se vremena brinu učiteljice i učitelji kroz čije klupe prolaze generacije mališana kako bi se spremili za izazove "odraslog" svijeta. Povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana učitelja nagrađeni su najbolji učitelji i učiteljice u Hrvatskoj, a među 504 učitelja je i pet učiteljica s jaskanskog područja. Bio je to povod da ih upoznamo, pitamo ih što ih inspirira u radu, pa vam sada predstavljamo naše najbolje učiteljice.

Učiteljica Lidija: Učitelj predaje ono što jest

LIDIJA KRIŽANIĆ učiteljica razredne nastave u OŠ Ljubo Babić zna da je oduvijek željela biti učiteljica.

-Učiteljica sam željela biti „oduvijek“, od mojeg 1. razreda zbog divljenja prema mojoj učiteljici gospođi Marici Rašić. Kasnije su me inspirirali mnogi drugi učitelji od kojih bih istaknula naše drage jaskanske učitelje Katu i Biserka Šojat. Također, neki divni profesori gimnazije Tituša Brezovačkog itekako su svojom osobnošću utjecali na moje formiranje kao mlade osobe, podizanjem samopouzdanja, širenjem vidika i poticanjem želje za učenjem… Pri odabiru fakulteta nije bilo alternative-kazala je Lidija Križanić.

Diplomirala je 1997. godine Pedagogijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Napredovala je u zvanje učiteljice savjetnice, a prvih 10 godina radnog staža provela je u OŠ Trnjanska u Zagrebu, ostatak u OŠ Ljubo Babić gdje je radila u PŠ Petrovina, PŠ Cvetković te u matičnoj školi. Suautorica je udžbenika, radnih materijala za učenike te priručnika za nastavu, autorica više desetaka digitalnih obrazovnih sadržaja nastalih u vrijeme nastave na daljinu. O svojoj praksi vodi i blog te mrežnu stranicu svog razreda u sklopu koje se ističe projekt Web učionica. Istaknula se i mentoriranjem učenika na prvenstvu Hrvatske u gou te na 25. europskom prvenstvu za djecu i mlade u gou EYGC 2020. Njena učenica Sara Delić je u parskom europskom natjecanju osvojila 3. mjesto. U sklopu EYGC 2020 održala je na međunarodnoj razini predavanje za mentore i voditelje natjecateljskih ekipa. U toj školskoj godini bila je i koordinator projekta Go – igra jednakih mogućnosti na razini Hrvatske.

No dobrog učitelja ne čine samo njegovi uspješni projekti, za učiteljicu Lidiju, da bi učitelj bio dobar on mora biti potpuno predan svom poslu, ponuditi razne obrazovne izazove i zahtijevati od učenika što više, naravno uz dobru suradnju i odnos međusobnog povjerenja između učenika i roditelja gdje roditelj i učitelj uvijek moraju biti na istoj strani.

-Učitelj mora unijeti cijeloga sebe u svoj rad. Preduvjet je, naravno stručnost i profesionalnost, ali bez emocije i uvažavanja osobnosti i sposobnosti svakoga djeteta, ne može se u potpunosti ostvariti odgojna zadaća. To je posebno važno u primarnom obrazovanju između ostaloga i zbog toga što učenici najviše vremena provode s jednim učiteljem pa je tako i njegova odgovornost u tom smislu veća. Sve ovo lijepo ilustrira često citirana izreka „Ne predaje učitelj ono što želi, ne predaje učitelj ono što zna, učitelj predaje ono što jest.”-kaže nam Lidija Križanić te dodaje:

- Učitelj treba ponuditi razne obrazovne izazove i zahtijevati od učenika što više, što opisuje izreka W.Glassera: „Najbolji učitelji ujedno su i najzahtjevniji učitelji: oni od učenika zahtijevaju razmišljanje.”

Upravo je neposredan rad s učenicima i otkrivanje njihovih mogućnosti najljepši dio posla učiteljice Lidije:
-Najljepše u učiteljskom pozivu je neposredan rad s učenicima, otkrivanje njihovih talenata, sudjelovanje u njihovom razvoju i napredovanju, zajedničko svladavanje prepreka, njihova iskrenost, neposrednost i ljubav koju ti vraćaju svaki dan-kaže nam.

-Najteži i najnaporniji dio posla je zadovoljavanje svih onih obveza izvan učionice u smislu izrade pedagoške dokumentacije -dodala je.

Vjeroučiteljica Katarina: Učitelj mora imati obraz – to je u bazi riječi 'obrazovanje'

KATARINA PUČAR je vjeroučiteljica je u Osnovnoj školi u Jastrebarskom već više od 15 godina. Posljednjih pet godina radi kao vjeroučitelj – mentor. Uvijek, kaže, nastoji da njena nastava bude dinamična, takva da potiče učenike na postavljanje pitanja o njima samima i svijetu koji ih okružuje, te da daje mogućnosti otkrivanja osobne duhovnosti i snage koju za život mogu pronaći u vjeri. U vjeri i duhovnosti i ona ja pronašla svoj poziv:

-Moja odluka da postanem vjeroučiteljica bila je vezana uz suradnju sa svećenicima u rodnoj župi Okićka Sveta Marija, gdje sam kroz vođenje skupina mladih, pripremanje božićnih igrokaza, a kasnije i rad s krizmanicima otkrila da je to poziv u kojem mogu biti uspješna. Dodatni motiv je svakako bio i upoznavanje rada udruge Ekosspiritus, koje sam danas dopredsjednica. Ta udruga za cilj ima kroz duhovnost, boravak u prirodi i njegovanje eko-etno vrijednosti ljudima svih godišta ponuditi sadržaje koji će im povećati kvalitetu života-objasnila nam je vjeroučiteljica Katarina.

I u sklopu škole, kao izvannastavnu aktivnost vodi planinarsku grupu jer je kroz osobno iskustvo doživjela da se najveće životne istine pronalaze kada se čovjek makne od užurbane svakodnevice, te u prirodi i ljepoti Domovine posegne u dubine onoga što nas sve čini ljudima. Izleti su kod učenika uvijek izazivali veliko oduševljenje činjenicom da učimo na mnogo više mjesta nego što je to učionica.

Katarina Pučar istaknula se i radom u projektu „Škola za život“ kroz koji je dobila mnogo prilika da njene metode rada budu predstavljene kolegama kroz autorske metodičke preporuke. Kada je pak krenula on-line nastava bila je uključena u tim koji je snimao videolekcije za učenike katoličkog vjeronauka u cijeloj zemlji. Uz to, piše za više katoličkih časopisa: Glasnik Sv. Josipa, Lađa, Kana…

No i iza ove učiteljice su tri karakteristike koje je ona opisala kao ključne kako bi se bio dobar učitelj, a to su strpljenje, kreativnost i predanost radu.

-Dobar učitelj je strpljiv. Za svaki rad s ljudima treba mnogo takta i znanja, ali na koncu se sve svodi na beskrajno strpljenje i spoznaju da svi stalno učimo i da svi stalno griješimo, ali nijedan problem ne bi smio biti toliko velik da se interesom i komunikacijom ne može prevladati i riješiti. Dobar učitelj je kreativan. Svaka generacija učenika je zahtjevna na svoj način, a ako im se želimo približiti i pokušati ih razumjeti, a zatim ih i podučavati, moramo otkriti njihov jezik, stalno iznova istraživati što je njima bitno i onda naše nastavne sadržaje aktualizirati tako da ih oni svladaju i prihvate. Dobar učitelj je radnik. Jako uspješni možemo biti samo ako pronalazimo načine kako ćemo svojim metodama nastavu učiniti zaista zanimljivom i izazovnom. Oponašati druge nikada nije dobar put. Ako smo svoji, unikatni i otvoreni, učenici će to prepoznati i reakcija koju ćemo dobiti će obično biti dobra. Učitelj mora imati obraz – to je u bazi riječi 'obrazovanje'. Ako dajemo sve od sebe i dolazimo pred svoje učenike iskreno i pošteno, ostvarili smo barem djelić razloga zbog kojeg smo se odlučili za to zvanje-kazala nam je vjeroučiteljica Pučar.

U svom radu s djecom najviše voli prostor koji vjeronauk kao predmet otvara učenicima i daje im mogućnost da budu svoji, otvoreniji, sigurni.
-Otkrivati s učenicima neke dublje dimenzije svakodnevice i pomoći im u razvijanju samopouzdanja koje je u tinejdžerskom dobu često narušeno ili nedovoljno razvijeno. Školski predmet u kojem naglasak neće biti na pukom znanju, nego na tome da budu kreativni, otvoreni i empatični je uglavnom stvarno ugodan za izvoditi-kaže nam i dodaje kako ima i teških dana:

-Najteže je gledati učenike koji su djeca, ali se moraju suočavati s i te kako ozbiljnim životnim problemima u svakodnevici svojih obitelji. Teme koje ih muče na vjeronauku često izađu na vidjelo i tada je zaista zahtjevno pronaći dobar način da ih se ohrabri i utješi.

Učiteljica Gordana: Treba biti uzoran i dosljedan jer vas djeca oponašaju

GORDANA KRALJ, znala je da će učiteljica biti od malih nogu te taj posao obavlja već 28 godina.

-Razlozi za odabir učiteljskog zvanja u mom slučaju zvuče stereotipno jer sam još kao djevojčica znala da ću postati učiteljica. Vjerojatno je tomu doprinijela činjenica da je i moja mama bila učiteljica, stoga je ljepotu tog zanimanja prenijela na mene još u djetinjstvu-kazala nam je učiteljica Gordana.

Danas radi u OŠ Ljubo Babić, a posljednje dvije godine, uz rad u razredu, uključila se i u projekt Škola za život. U sklopu projekta educirala je učitelje o primjeni novih kurikularnih dokumenata te održala brojna predavanja na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Također radi i u izdavačkoj kući Alfa kao urednica i autorica udžbenika, radnih bilježnica i ispita znanja. Prošle školske godine, kao posljedica „novog normalnog”, njen rad se proširio na televizijsko poučavanje u Školi na Trećem u četvrtom razredu.

Budući da je učiteljica razredne nastave ističe kako je u tom pozivu najvažnije biti uzoran i dosljedan u svojim postupcima jer su mališani ti koji učitelja često imitiraju.

-Svako zanimanje ima svoje prednosti i nedostatke, ali odavno sam odustala od razbijanja predrasuda o učiteljskom zanimanju u smislu radnog vremena i dugih praznika. Ljepota posla upravo su djeca koja i u vama neprestano održavaju sjećanje na djetinjstvo. Ulaskom u učionicu ostavljate svoj svijet s druge strane vrata, nemate vremena razmišljati ni o čemu osim o onome što toga dana trebate ostvariti u odgojno-obrazovnom smislu sa svojim učenicima. Učenici uzrasta razredne nastave pozorno prate i vrlo često oponašaju svog učitelja, stoga je važno da je on uzoran i dosljedan u svojim postupcima. Empatija je također konstanta našeg posla kao i ravnopravan, partnerski odnos s učenicima. Svako dijete potrebno je osnažiti u tome da je jednakovrijedno i da zaslužuje svoje mjesto pod suncem-rekla je učiteljica Gordana.

Učiteljica Zvjezadna: Dobar učitelj se neprestano usavršava

ZVJEZDANA KURTALJ, učiteljica razredne nastave već 18 godina radi u PŠ Plešivica, dok je prije toga radila u PŠ Petrovina, te PŠ Desinec. Učiteljski poziv joj je kaže "u krvi" jer dolazi iz učiteljske obitelji.

-Majka mi je umirovljena učiteljica, a i moj stariji sin Karlo, koji je također postao učitelj, je dokaz ovoj mojoj tvrdnji. Nikada nisam razmišljala o bilo kojem drugom zanimanju, jednostavno sam znala da ću biti učiteljica-rekla nam je Zvjezdana i dodala:

-U učiteljskom pozivu najljepši mi je neposredan rad s učenicima, a manje „zabavna“ je dokumentacija koja je sastavni dio posla. Dobar učitelj voli svoj posao i tijekom radnog vijeka se neprestano usavršava kako bi svakoj novoj generaciji učenika pružio adekvatno obrazovanje – istaknula je.

Svojim se zalaganjem i stručnošću i ova jaskanska učiteljica istaknula među najboljima u Hrvatskoj. Riječ je o nizu projekata kojima je radila pa se tako ističe mentorstvo učenicima na natjecanju iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar 2019. pri čemu su dva učenika u 10% najboljih u RH. S kolegicom Brankom Pastuović iz OŠ Brodarica iz Šibenika održala je prikaz prakse na HPKZ-Jesenska škola 2019., gdje su prikazale rad na eTwinning projektu Sigurnim korakom u školu. Na CarNet-ovoj međunarodnoj korisničkoj konferenciji CUC 2019. u Šibeniku održala je interaktivno izlaganje "Kako prići kurikulumski ili Koliko traje 1 sekunda?" Kao članica Radne skupine kurikuluma za Razrednu nastavu, dijelila je primjere dobre prakse te sudjelovala u izradi scenarija za emisije Škole na Trećem u timu 4. razreda. Autorica je dodatnih digitalnih I otvorenih digitalnih sadržaja uz udžbenik te u Digitalnom kutku Školske knjige. Također, uređuje mrežnu stranicu PŠ Plešivica Grozdeki s Plešivice, na kojoj se također nalazi zbirka digitalnih sadržaja koje je izrađivala za svoje učenike tijekom školske godine. Zvjezdana Kurtalj sudjelovala je i u nekoliko projekata na eTwinningu.

Knjižničarka Sanja: Dobar knjižničar ne mora sve znati, ali mora željeti naučiti

Osim ovih učiteljica iz OŠ Ljubo Babić, nagrađena je i knjižničarka OŠ Klinča Sela, SANJA ŠUŠNJARA RAIĆ.

Sanja je stručna suradnica knjižničarka u Osnovnoj školi „Klinča Sela“, u zvanju mentorice, a ove godine Agencija za odgoj i obrazovanje, povjerila joj je dužnost voditeljice županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Zagrebačke županije. U svome radu posebnu važnost daje programima poticanja čitalačke pismenosti kao i programima koji se bave pitanjem održivog razvoja i promicanjem zaštite prirode i okoliša, kao i promicanjem hrvatskog nasljeđa. Neki od projekata u kojima sudjeluje su: Čitanjem do zvijezda, Nacionalni kviz za poticanje čitanja, IASL Bookmark Exchange, Čitanje ne poznaje granice/Branje ne poznaje meja, Zelene knjižnice...

Veliko iskustvo i znanje proizašlo je i iz projekta Umijeće korištenja informacija kojeg je provodila škola u Klinča Selima s partnerima Institutom Ruđer Bošković, Institutom za razvoj i inovativnost mladih te Institutom za razvoj tržišta rada, projekt je u potpunosti financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu kojeg je razvila Program poticanja čitalačke pismenosti za učenike viših razreda, kako bi i dalje nastavili čitati i razvijati kritičko mišljenje kao preduvjet za demokratski i održivi razvoj društva. Ove je godine postala i Carnetov recenzent za znanstvenu i stručnu utemeljenost digitalnih obrazovnih sadržaja za edukaciju korisnika projekta. Sudjelovala je u Programskom odboru 32. Proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske, kao i u radu strukovnih udruga i lokalnim i volonterskim inicijativama i akcijama.

I Sanja je odrasla u obitelji prosvjetnih djelatnika i otkad zna za sebe okružena je knjigama.

-Mogu reći da odluke da ću se ovime baviti nikada nije ni bilo, nego su knjige odabrale mene, kao u onoj priči Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea, autora Williama Joycea-kazala nam je Sanja Šušnjara Raić.

Dobar knjižničar, kaže, voli svoj posao u knjižnici i zna sve o njemu i svojim korisnicima, ima izgrađenu osobnost, kreativan je, maštovit i ustrajan, a ima i želju za cjeloživotnim učenjem i stalnim stjecanjem stručnih vještina i kompetencija. Dakle, kaže Sanja, dobar knjižničar ne mora sve znati, ali mora željeti naučiti.

-Najviše me raduje kada dijete dolazi u knjižnicu tražiti drugi dio ili nastavak određenog književnog djela, sama ta spoznaja da su uvučeni u svijet knjiga i kada mi s posebnim sjajem u očima prepričavaju događaje, a o junacima pričaju kao da su stvarne osobe. Stoga se uvijek trudim popunjavati police knjižnice i s novim naslovima koji su im zanimljivi i bliski njihovom uzrastu. Ove godine u sklopu obilježavanja Mjeseca školskih knjižnica jedna od aktivnosti i jeste nabava novih naslova u knjižnici po izboru učenika, kako bi im se uz knjige olakšala cijela ova situacija u kojoj se smo se svi našli-ispričala nam je.

A kad je u pitanju ono najteže, Sanja ističe nepredvidive situacije:

-Najteže u mome poslu su upravo ovakvi izazovi za koje nismo bili spremni. Kao što u Harry Potteru Voldemorta zovu `Znate-već-tko`, tako i ja COVID-19 zovem `Ova situacija`, a najteže mi je pala katastrofalna poplava koja je zadesila istočnu Slavoniju 2014. godine koja je razorila knjižnicu u Račinovcima u kojoj sam tada radila. Ukratko, najteže u mome pozivu su upravo stvari na koje ne možemo utjecati.

Zaslužene dobitnice priznanja za najboljeg učitelja s našeg jaskanskog kraja predstavnice su onih kojima svakodnevno povjeravamo svoju djecu, koji ih uče, odgajaju, paze na njih. Veliku zadaću oni imaju, svjesni smo svega toga mi roditelji, no vrlo često na svemu što čine nismo im dovoljno zahvalni. Možda nas upravo ovi primjeri prosvjetnih djelatnika iz naše sredine potaknu da plemenit i odgovoran posao kojim se bave počnemo više cijeniti.