Na Veliki petak u Zagrebačku katedralu stavlja se Božji grob, dao ga je izraditi biskup Petar Petretić u tehnici reljefnoga zlatoveza na svili

U Hartju, selu koje pripada župi Kalje, rođen je 1604. godine Petar Petretić. Po želji tadašnjega zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića (1611.-1628.) prvo je školovanje započeo u Biskupskom dvoru, a srednje je nastavio kod isusovaca u Zagrebu s kojima je kasnije puno surađivao kao zagrebački biskup.

Studirao je teologiju u glasovitomu Hrvatskom kolegiju Augustineum u Beču, čijim je upraviteljem postao već za vrijeme studija. Zagrebačkim kanonikom imenovan je 1632. godine, još za vrijeme boravka u Beču, pa mu je to iskustvo jako dobro došlo i kao prefektu zagrebačkoga sjemeništa na čijem je čelu bio od 1635. do 1639. godine.

Od 1649. do 1667. godine bio je zagrebački biskup. Bio je prvi zagrebački biskup koji je poduzeo da se pomogne katolicima na području biskupije u Slavoniji pod turskom upravom. U njegovo vrijeme nastala su u biskupiji dva nova franjevačka samostana.

Osnovao je veziljsku školu u Vugrovcu koja je izvezla Božji grob za Zagrebačku katedralu.

Grob se postavlja na Veliki petak i u druga vremena, osim u riznici katedrale, ne može se nigdje vidjeti. Dao ga je izraditi zagrebački biskup Petar Petretić u tehnici reljefnoga zlatoveza na svili. 

Božji grob Zagrebačke katedrale, vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, kontinuirano se koristi u liturgijske svrhe od 13. travnja 1659. godine, kada je u Velikom tjednu prvi puta postavljen u katedrali.

Biskup Petretić bavio se i poviješću i jezikoslovljem, izdavši djelo Szveti Evangeliomi za nedjeljna čitanja tijekom godine, s katekizamskim naukom, što je uz brojna kasnija izdanja tijekom dva stoljeća bio službeni lekcionar Zagrebačke biskupije. Zalažući se za crkveno jedinstvo doprinosio je ekumenskom djelovanju, a na području biskupije koja se stoljećima nalazila pod osmanlijskom vlašću bio je branitelj potlačenoga pučanstva, a surađivao je i sa slavnim banom Nikolom Zrinskim.

 Premda ga je car Leopold 7. srpnja 1667. godine imenovao kaločkim nadbiskupom tu novu službu nikada nije preuzeo jer je uslijed dulje bolesti preminuo u Zagrebu 12. listopada iste godine.

U čast biskupa Petretića trg u blizini crkve svetog Petra i Petrove bolnice u Zagrebu nosi njegovo ime.

Također, žitelji njegovog rodnog Hartja stavili su ploču s nazivom Trg biskupa Petra Petretića kao trajni spomen i ponos na ovog slavnog Žumberčanina.

(Izvor i foto: Zagrebačka katedrala/ FB mons. Juraj Jerneić)