Tajna šampionskog meda Ivice Kompesa: "Bez selidbe pčela nema kvalitetnog i čistog meda"

Nakon što je odjeknula vijest kako je kestenov med pčelara iz Kravarskog proglašen šampionom na zadnjem županijskom ocjenjivanju, sunčani jesenski dan odlučili smo provesti u pčelinjaku kod Ivice Kompesa u Pustikama kako bi iz prve ruke ispričao o svom pčelarenju.

-Prije 20 godina počela je moja priča s pčelama, tada sam imao dvije košnice i uz prijatelje koji su imali kamione s pčelama, ozbiljnije sam se zainteresirao i kao svaki pravi pčelar kada mu se pčela zavuče u kožu, nema odustajanja. S pčelama raditi treba 12 sati na dan, pogotovo oni pčelari koji imaju puno zajednica. Trenutno imam 178 pčelinjih zajednica i s njima sam svaki dan. Kada je dobra ispaša matica ne čeka, kada je prešla granicu pčela u svojoj zajednici ona odlazi u rojenje i ta zajednica kada se izroji od nje ne možete očekivati prinos i pitanje je hoće li uopće preživjeti – objašnjava Ivica Kompes, poznati pčelar iz Kravarskog.

Posla u pčelinjaku ima svaki dan. Mladi pčelari moraju svaku zajednicu otvoriti, govori pčelar Ivica i priznaje da je on puno naučio od svojih starijih kolega čitati s leta.

-Tu se puno može skratiti pčelarstvo, ne troši se previše vremena. Treba znati pročitati leto, znati dobro pročitati knjigu i znate sve. Pravi pčelar bi trebao znati što se događa u toj zajednici dok vidi leto – objašnjava Kompes.

Susjedi pčelari Joža i Rade te pokojni pčelar Štef s područja Općine Križ naučili su ga pčelarenju.

-Kada sam krenuo u pčelarstvo Štef mi je dao savjet da uz posao nemam više od 50 zajednica. Toga sam se držao i super mi je išlo dok sam radio, stekao sam puno kupaca.

-Kontejner s 82 zajednice imam u Gladovcu Kravarskom, u Pustikama imam zajednice za proizvodnju matice i matične mliječi i zajednice ako treba pojačati nukleuse.

Ivica je seleći pčelar, sa svojim kamionom vozi pčele na razne paše.

-Pčele selim na bagremovu pašu u Zelinu, u Lekenik na amforu, metvicu i medun, i kod Gline u Brezovo Polje selim pčele na kesten. Prije sam selio i u Liku na medun, ali sam primijetio da su visinske razlike utjecale na pčele pa sam gubio dosta zajednica.

Ova je godina za mali dio pčelara bila dobra.

-Ove godine jako puno pčelara nije otišlo na bagrem jer je bagrem počeo cvasti rano, 15. travnja. Bilo je tada mraza, snijega i kiše. I oni koji nemaju puno iskustva, nisu pratili vremenske prilike, oni ove godine bagrem nisu ni vrcali – objašnjava Ivica.

Njemu se taj propust nije dogodio.

-Svaki drugi dan bio sam na terenu i pratio sam situaciju. Nakon kiša došli su lijepi dani, bagrem je procvao i pčele su u pet dana napunile košnice. Uspio sam uzeti bagremovu pašu, ponosno govorio Ivica i navodi da treba imati i iskustva i biti prisutan na terenu.

-Pčelar uvijek treba biti ispred paše. To me naučio pokojni pčelar Štef, govorio mi je kada napustim pčele neka sjednem u auto i obilazim teren.

Taj je savjet poslušao i već godinama proizvodi med vrhunske kvalitete, koji prepoznaju kupci, ali i stručni žiri na ocjenjivanjima. Ove godine je na 21. senzorskom ocjenjivanju meda Zagrebačke županije u Jastrebarskom njegov kesten dobio najviše priznaje- proglašen je šampionom. Zlato je dobio bagremov med. Ukupno je ocijenjeno 99 uzoraka meda, najviše bagremova, zatim cvjetnoga, kestenova, livadnog i lipova meda. Stručni žiri na ocjenjivanjima ocjenjuje okus, gustoću, peludna zrnca i vlagu.

-Bez selidbe nema kvalitetnog meda, da biste imali čisti med morate pčele seliti tamo gdje su velike količine kestena ili velike količine bagrema. U vrijeme kada cvate kesten, cvatu i kupine i lipa i ako pčele pomiješaju sve to onda nemate čisti kestenov med. Čak 50 posto mora prolaziti peludnih zrnaca da bi se med ocijenio kao kestenov ili bagremov.

-Razvoj pčelinje zajednice počinje početkom siječnja, matica počne polagati jajašca, a vrhunac razvijanja je početkom lipnja. Tada se najviše i roje. Matica živi između 4 i 5 godina,a ljetna pčela živi od 35 do 45 dana, ovisno o težini paše. Jako važnu ulogu pčela ima u oprašivanju, važne su za našu hranu. Mi od nje ne uzimamo samo med, dajemo joj posla jer da bismo mi imali kvalitetnu hranu za to je 90 posto zaslužna upravo pčela – objašnjava Ivica.

Pčelari su imali ove godine velikih problema sa stršljenima koji su ubijali pčele.

-Stršljen u danu može odnijeti i do 300 pčela. Postavljali smo i mamce za stršljene. Jako su velika prijetnja za pčelarstvo. Apeliram na pčelare da u proljeće pohvataju matice, postave mamce za matice i tako ćemo prepoloviti broj stršljena.

Vidi se da Ivica u ovom poslu uživa.

Od pčelarenja živim dobro, zadovoljan sam s tim koliko proizvedem kroz godinu. Imam dovoljno meda za pčele i za prodaju. Ljudi misle da će se obogatiti na tome, ali na poljoprivredi nema bogatstva. Mi smo tvornica pod vedrim nebom i ovisimo o vremenskim prilikama.

-Ove godine sam imao prinos od tri tone, bagrema sam vrcao najviše, zatim kestena, amorfa je bila lošija, cvjetnog sam u proljeće imao oko 500 kilograma, a metvice oko 200 kilograma. Pčelama sam za zimu ostavio oko 800 kilograma meda.

U pčelarenje je uključena i njegova supruga, a povremeno i dvije kćeri.

-Proizvodimo imuno med, mješavinu propolisa, peluda i meda, propolis, sušenu pelud, saće u medu, pergu, proizvodimo labelo, kreme za ruke na prirodnoj bazi i svijeće – naglašava Ivica.

Svakodnevnim korištenjem dvije žlice meda stvaramo imuniteta.

-Med je najjača hrana za imunitet u povijesti čovječanstva – uvjeren je naš sugovornik koji je uključen u rad brojnih udruga. Djecu u vrtićima i školama uči o životu pčela i vrijednosti koju nam daju.

-Osam godina bio sam predsjednik Udruge „Lijeska Kravarsko”, dopredsjednik Udruge „Turopolje”. Družim se s pčelarima u cijeloj Zagrebačkoj županiji i Zagorju, svi me poznaju. Kada sam počeo pčelariti nisam davao med na ocjenjivanje, malo sam se pribojavao ocjenjivanja, ali kada sam prije 13 godina počeo davati med na ocjenjivanje od tada sam imao samo dva srebra, ostalo su bila zlata i šampionska priznanja. Do sada imam sedam šampiona na državnim i županijskim natjecanjima.

-Meni to znači jako puno zbog kupaca koji su mi vjerni, a imam ih jako puno.

Njegovi kupci med ne kupuju u trgovinama. Znaju da ako kupe med od lokalnog pčelara da mogu biti sigurni u ispravnost i kvalitetu.

-Svaka kupnja meda u trgovini je jako upitna – priznaje Ivica i dodaje da mnogi još misle da kristalizirani med znači da ima šećera.

-Svaki med će se, osim bagrema, kristalizirati vrlo brzo. Pogotovo cvjetni med i medun. Kestenovom medu, koji je čisti, treba dugo da se kristalizira. Lipa se primjerice kristalizira za dva tjedna, a med kada se krene kristalizirati on će se brzo kristalizirati – objašnjava.

Med koji kupite od Ivice ima znak „Med hrvatskih pčelinjaka”, a taj znak postao je ujedno i dio nacionalne staklenke za med.

-Kupci bi trebali biti svjesni da teglica ako nema oznaku ne mogu biti sigurni u kvalitetu meda. Svaki moj med ima analizu, pod brojem na teglici možete vidjeti gdje su pčele bile na ispaši i kakva je analiza meda – objašnjava Ivica.

Kako bi u svakom trenutku provjerio stanje na pčelinjaku ima i vagu za košnice kojom kontrolira unos i prinos. Vidi se da ovaj pčelar uživa u svom poslu, s radošću priča o pčelama i kaže – jedva čeka proljeće i prve paše. Čini se da je to tajna uspjeha šampionskog meda.

Autorica: Mirjam Petretić Coha

Proizvedeno u suradnji sa zagrbačkom županijom