Ugledni Matičari posjetili Jastrebarsko povodom rođendana Vladka Mačeka

Prije 146 godina, 20. srpnja 1879, u Jastrebarskom je rođen jedan od najvećih sinova jaskanskog kraja i hrvatske povijesti, Vladko Maček, tvorac Banovine Hrvatske, dugogodišnji predsjednik Hrvatske seljačke stranke (1928-1964), istinski demokrat, mirotvorac, antifašist i antikomunist. Vladko Maček preminuo je 15. svibnja 1964. u Washingtonu. Njemu u čast u Jastrebarskom je podignut spomenik i spomen-ploča na mjestu njegove rodne kuće, središnja jaskanska ulica nazvana je njegovim imenom, u Gradskom muzeju otvorena je njegova spomen-soba, a od 1993. Grad Jastrebarsko na njegov rođendan obilježava Dan Vladka Mačeka. Nadamo se se da će taj događaj narednih godina ponovno poprimiti značaj i veličinu onih prvih godina održavanja. Tada su zahvaljujući Mačekovom rođendanu Jastrebarsko pohađali brojni njegovi pristaše i štovatelji, uključujući i mnoga kulturno-umjetnička društva, pjevačke i plesačke ansamble nastale iz "Seljačke sloge" koju su osnovali i pokrenuli osnivači HSS-a, braća Stjepan i Antun Radić.

Ove godine povodom rođendana Vladka Mačeka Jastrebarsko su posjetili ugledni Matičari, bivši predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović i potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač. Oni su se u razgovoru s predsjednicom Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Klementinom Škrabe te književnikom, publicistom i članom Nadzornog odbora jaskanske Matice Ninom Škrabeom prisjetili dosadašnjih zajedničkih akcija Središnjice Matice i jaskanskog ogranka te dogovorili neke nove buduće zajedničke programe i daljnju suradnju. Uz to razgledali su centar Jastrebarskog i obratili posebnu pozornost spomen-ploči na kući u kojoj su živjeli Ante i David Starčević (ploču je postavio jaskanski ogranak Matice i udruga Jastrebova družina) te bisti Vladka Mačeka, postavljenoj u blizini njegove (danas srušene) rodne kuće.

Stjepan Damjanović, ponosni Slavonac iz Strizivojne, filolog, lingvist i paleoslavist, dugogodišnji profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo u Zagrebu i autor brojnih knjiga, bio je od 1999. do 2002. glavni tajnik Matice hrvatske, a od 2014. do 2018. predsjednik Matice. Božidar Petrač je ugledni hrvatski književni povjesničar, kritičar i pjesnik, bivši predsjednik Društva hrvatskih književnika i saborski zastupnik. U dva mandata bio je književni tajnik Matice hrvatske, a od lipnja 2025. njezin je potpredsjednik. S jaskanskim ogrankom Matice hrvatske i njegovim vodstvom akademika Damjanovića i Božidara Petrača veže dugo i iskreno prijateljstvo, a veselimo se već sada našim budućim zajedničkim akcijama.

Donosimo i zanimljiv podatak. Ivan Goran Kovačić bio je istaknuti Mačekovac. Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, 21. III. 1913 - okolica Foče, 12. VII. 1943), jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika u razdoblju prije i tijekom II. svjetskoga rata, često i rado dolazio je u jaskanski kraj, a u Svetoj Jani je imao zaručnicu (Ivana Car). Manje je poznato da je Goran prije rata bio uvjereni pristaša Hrvatske seljačke stranke, braće Radić i Vladka Mačeka. Ne čudi da su komunisti nakon rata tu činjenicu skrivali "kao zmija noge".

Božidar Petrač napisao je u časopisu "Vijenac" (broj 758, 16, ožujka 2023) zapažen esej pod naslovom "Ivan Goran Kovačić – hrvatski domoljub (Uz 110. obljetnicu rođenja)", iz kojeg izdvajamo dijelove posvećene Vladku Mačeku:

"Ivan Goran Kovačić objavio je tri napisa o Vladku Mačeku. Prvi put u "Narodnom kolu" od 14. srpnja 1939, drugi put inačicu s istim povodom u listu "Gorski Kotar" od 16. srpnja i treći put u zagrebačkim "Novostima" od 21. srpnja 1940. Tekstovi su bili napisani u povodu Mačekova rođendana.

U tekstu "Narodni rođendan" Kovačić tvrdi da Mačekov rođendan nije samo rođendan jednoga čovjeka, "to je dan rođenja najveće snage, svijesti i borbe čitavog naroda", i, hvaleći hrvatskoga narodnog vođu, ističe: "U vremenima, kad slušamo oko sebe u čitavom svijetu laži najvećih ljudi koji ih još ističu kao svoje vrline, u času kad je poljuljan moral naroda i državnika, u času kad prijetnje znače snagu, a prevrtljivost i mučki napadaji mudrost – dr. Vladko Maček svojom ličnošću koja je slavenski široka, hrvatski topla i istinita, u punom smislu demokratska, jest jedan svijetao lik čitavog čovječanstva."

Maček se svojim pragmatizmom uspio izboriti za Banovinu Hrvatsku. Čvrsti su stupovi na kojima počiva hrvatska narodna zgrada, ona "blista u ljepoti i prkosi u čvrstoći", piše Kovačić.

"Neka se obazru unatrag par godina i neka to sravne s današnjim stanjem, pa neka onda kušaju ne priznati da je svu tu pobjedu iznijela jedino Mačekova hrvatska istina, iskrenost i poštenje!"

U tekstu "Naša slava", objavljenom u listu "Gorski Kotar", Goran je pored ostalog zapisao: "Stalnost i nepokolebivost vođe Hrvata Vladka Mačeka, njegova skromnost i jednostavnost, njegova otvorenost i iskrenost, njegova čvrstoća i hrabrost, njegova demokratičnost i dubok smisao za socijalnu pravdu – zar to nisu i naše goranske osobine?"

Treba svakako spomenuti da je Vladkov sin dr. Andrej Maček, ugledni američki fizikalni kemičar (ove godine slavi 99. rođendan) često i rado dolazio u Jasku. Osim što je s Jaskancem Ninom Škrabeom napisao hvaljenu i rasprodanu knjigu "Maček izbliza" (1999), darovao je jaskanskom Gradskom muzeju i svojem prijatelju Nini Škrabeu brojne vrijedne predmete i dokumente iz ostavštine svojeg oca.

Prije 104 godine, 20. srpnja 1921, u Jastrebarskom je rođen Ivica Škrabe, osnivač jaskanskog muzeja, generacijama omiljeni nastavnik likovne umjetnosti u jaskanskoj osnovnoj školi i jedan od najznačajnijih scenografa i kostimografa u povijesti jaskanskog kazališta (preminuo je 12. kolovoza 1985. u Zagrebu). Ivica Škrabe je prije 58 godina u prostorijama dvorca Erdödy pokrenuo Zavičajni muzej Jastrebarsko, a građa koja je tada prikupljena čini i danas najznačajniji i najveći dio postava Gradskog muzeja Jastrebarsko koji će, nadamo se, uskoro nakon obnove biti ponovno otvoren za javnost.

izvor i foto: Matica hrvatska Jastrebarsko