Zajedničkom suradnjom do razvoja turizma
24.02.2015. / Nefertum IT
Povodom nedavne proslave blagdana Stepinčeva koje se u Krašiću obilježava na poseban način, o životu na području općine, ostvarenim i planiranim projektima, a posebno o velikom, ali neiskorištenom turističkom potencijalu krašićkoga kraja razgovarali smo s načelnikom Općine Krašić Josipom Petkovićem Fajnikom.
Miran ruralni krajolik nadomak Zagreba i Karlovca, šume i brežuljci, vinogradi, potočići i bogomdana priroda, njegovana tradicija i običaji, stare kuće i kurije samo su neka od obilježja kojima se može pohvaliti krašićki kraj koji je povrh svega toga i rodno mjesto književnika Janka Matka, dr. Josipa Torbara, kardinala Franje Kuharića te najistaknutijeg među njima blaženog, uskoro svetog, kardinala Alojzija Stepinca. Ovo maleno mjesto naoko ima sve za čime u modernim i užurbanim vremenima velik broj ljudi čezne i zbog čega bi moglo postati nezaobilazna destinacija na turističkoj karti Hrvatske.
Turistički potencijal nije iskorišten
No njegov turistički potencijal još uvijek je nedovoljno iskorišten. Načelnik Josip Petković Fajnik ističe kako je u turizam na području općine potrebno više ulagati te raditi na izgradnji kvalitetne ponude i kvalitetne priče koja bi se prezentirala turistima.
- Imamo prirodu, ljude, Stepinca kao svjetski brend. Nebrojne su stare kuće, kurije, samo im treba malo života da ih se preuredi za prihvat gostiju. Fali nam restoran, motel, hotel u budućnosti. Da možemo primiti barem jedan autobus ljudi. Ima puno tih starih kuća koje bi se tako dale preurediti da imaju pet do deset soba. Ja neke ljude potičem, pokušavam ih projektima motivirati da preurede i naprave sobe da ljudi mogu prespavati kad posjete Krašić. Jer jedan dan je premalo da bi se obišlo sve ono što možemo ponuditi – naglašava načelnik Petković Fajnik.
I doista, osim vjerskog turizma koji Dolina kardinala može pružiti i na kojem se ovaj kraj temelji, tu je i nedirnuta priroda kanjona potočića Slapnice kao i Vranješki slap, te brojni šumarci i puteljci koji bi se s vremenom mogli urediti u šetnice.
Kako bi se ove ideje ostvarile i turizam u Krašiću razvijao potrebna je dobra suradnja na svim razinama zajednice, ali i angažman stanovnika, ljudi koji bi uz malo volje, ističe načelnik Fajnik mogli iskoristiti potencijal ovog mjesta.
- Pokušao sam poticati poduzetnike, vlasnike starih kuća, no ova godpodarska kriza sve nas je nekako zakočila i prestrašila. Htio bih ipak istaknuti da ima i svjetlijih primjera kao što je obitelj Stepinac koja je preuredila kardinalovu rodnu kuću, a u nju je puno sredstava uložilo i ministarstvo turizma i Zagrebačka županija. Uredit će se sobe pa će se moći primiti gosti. Bit će, vjerujem, doista lijepo – govori Petković Fajnik.
Financijski izvor su europski fondovi
Za pokretanje bilokakvih projekata osim dobre volje, potrebna su financijska sredstva. Načelnik kao glavne izvore financiranja osim ministarstva turizma, Županije i Turističke zajednice Zagrebačke županije, vidi u europskim fondovima.
- Najveći izvor su svakako, ali uz kvalitetne projekte i programe, projektne dokumentacije i dozvole, europski fondovi. Osim što smo mi skromnijih kapaciteta i kao država ne možemo puno toga sami financirati, ulaskom u Unijiu smo i obveznici uplate u njen proračun. Jedini način da ta sredstva vratimo je kvalitetno iskorištavanje europskih fondova. Bez fondova i znanja ne možemo očekivati da ćemo sami moći ostvariti velike projekte – naglašava načelnik Fajnik.
Stoga i sam, kako kaže, potiče krašičke poduzetnike, vlasnike kurija i OPG-ove da bez straha pokrenu projekt.
- Htio bih ovom prilikom apelirati na sve naše domaće ljude koji imaju imalo znanja volje i želje, bilo obrnici, poljoprivrednici, OPG-ovi - neka nam se jave. Pomoći ćemo da se krene u izvedbu projektne dokumentacije. Budući da nemamo puno financijskih sredstva tu su europski fondovi i samo je na nama da ih maksimalno i što više iskorisimo i sve što se iz njih može napraviti pretočimo u parkove, šetnice, sve što treba da dođu turisti, zadrže se i da nas preporuče drugima – govori Fajnik.
Krašić godišnje posjeti oko 20 tisuća turista, čime je načelnik Općine zadovoljan, ali ističe kako je važno da se i duže zadrže te tako i financijski doprinesu mjestu.
- Značajna je to brojka turista, ali većinom dođu osobnim automobilima i kratko se zadrže. Cilj je da se poboljša ponuda i ostvari način da se ostanu dulje, da nas preporuče drugima i na kraju ostave koju kunu kod nas. Bez financijske priče sve pada u vodu. Temeljno je da ponuda bude takva da naši ljudi mogu zarađivati – kaže Petković Fajnik i dodaje kako ključ uspjeha turizma i oživljavanja općine Krašić vidi u mladim ljudima koji bi ovdje mogli pronaći svoju priliku.
Problem je centralizacija države
- Sve ruralno na području naše zemlje propada, odumire, prazni se, a ako nema djece, ako nema mladih život u udaljenim selima se gasi. Ali to je problem na državnom nivou i država bi se trebala više tom problemu posvetiti – govori načelnik Fajnik ističući kako je i sama centralizacija države najveća prepreka u napretku manjih mjesta s velikim potencijalima.
- Da Općina ima veće fiskalne kapacitete i veći proračun mi bismo mogli puno više toga pokazati, ali naši kapaciteti su skromni i teško možemo sve poticati jer većina prihoda od poreza ide državi – kaže Petković Fajnik.
Ipak, načelnik je optimističan i redovito naglašava kako u svemu treba isticati pozitivne stvari kojih zasigurno ne nedostaje. Izvor za napredak treba pak tražiti u zajedništvu jer, kako kaže, samo uz puno rada, požrtvovnosti, međusobnog poštivanja i sloge moguće je uspjeti u nastojanju da posebnost i ljepota ovog mjesta bude prepoznata i priznata u našoj zemlji i šire.
Miran ruralni krajolik nadomak Zagreba i Karlovca, šume i brežuljci, vinogradi, potočići i bogomdana priroda, njegovana tradicija i običaji, stare kuće i kurije samo su neka od obilježja kojima se može pohvaliti krašićki kraj koji je povrh svega toga i rodno mjesto književnika Janka Matka, dr. Josipa Torbara, kardinala Franje Kuharića te najistaknutijeg među njima blaženog, uskoro svetog, kardinala Alojzija Stepinca. Ovo maleno mjesto naoko ima sve za čime u modernim i užurbanim vremenima velik broj ljudi čezne i zbog čega bi moglo postati nezaobilazna destinacija na turističkoj karti Hrvatske.
Turistički potencijal nije iskorišten
No njegov turistički potencijal još uvijek je nedovoljno iskorišten. Načelnik Josip Petković Fajnik ističe kako je u turizam na području općine potrebno više ulagati te raditi na izgradnji kvalitetne ponude i kvalitetne priče koja bi se prezentirala turistima.
- Imamo prirodu, ljude, Stepinca kao svjetski brend. Nebrojne su stare kuće, kurije, samo im treba malo života da ih se preuredi za prihvat gostiju. Fali nam restoran, motel, hotel u budućnosti. Da možemo primiti barem jedan autobus ljudi. Ima puno tih starih kuća koje bi se tako dale preurediti da imaju pet do deset soba. Ja neke ljude potičem, pokušavam ih projektima motivirati da preurede i naprave sobe da ljudi mogu prespavati kad posjete Krašić. Jer jedan dan je premalo da bi se obišlo sve ono što možemo ponuditi – naglašava načelnik Petković Fajnik.
I doista, osim vjerskog turizma koji Dolina kardinala može pružiti i na kojem se ovaj kraj temelji, tu je i nedirnuta priroda kanjona potočića Slapnice kao i Vranješki slap, te brojni šumarci i puteljci koji bi se s vremenom mogli urediti u šetnice.
Kako bi se ove ideje ostvarile i turizam u Krašiću razvijao potrebna je dobra suradnja na svim razinama zajednice, ali i angažman stanovnika, ljudi koji bi uz malo volje, ističe načelnik Fajnik mogli iskoristiti potencijal ovog mjesta.
- Pokušao sam poticati poduzetnike, vlasnike starih kuća, no ova godpodarska kriza sve nas je nekako zakočila i prestrašila. Htio bih ipak istaknuti da ima i svjetlijih primjera kao što je obitelj Stepinac koja je preuredila kardinalovu rodnu kuću, a u nju je puno sredstava uložilo i ministarstvo turizma i Zagrebačka županija. Uredit će se sobe pa će se moći primiti gosti. Bit će, vjerujem, doista lijepo – govori Petković Fajnik.
Financijski izvor su europski fondovi
Za pokretanje bilokakvih projekata osim dobre volje, potrebna su financijska sredstva. Načelnik kao glavne izvore financiranja osim ministarstva turizma, Županije i Turističke zajednice Zagrebačke županije, vidi u europskim fondovima.
- Najveći izvor su svakako, ali uz kvalitetne projekte i programe, projektne dokumentacije i dozvole, europski fondovi. Osim što smo mi skromnijih kapaciteta i kao država ne možemo puno toga sami financirati, ulaskom u Unijiu smo i obveznici uplate u njen proračun. Jedini način da ta sredstva vratimo je kvalitetno iskorištavanje europskih fondova. Bez fondova i znanja ne možemo očekivati da ćemo sami moći ostvariti velike projekte – naglašava načelnik Fajnik.
Stoga i sam, kako kaže, potiče krašičke poduzetnike, vlasnike kurija i OPG-ove da bez straha pokrenu projekt.
- Htio bih ovom prilikom apelirati na sve naše domaće ljude koji imaju imalo znanja volje i želje, bilo obrnici, poljoprivrednici, OPG-ovi - neka nam se jave. Pomoći ćemo da se krene u izvedbu projektne dokumentacije. Budući da nemamo puno financijskih sredstva tu su europski fondovi i samo je na nama da ih maksimalno i što više iskorisimo i sve što se iz njih može napraviti pretočimo u parkove, šetnice, sve što treba da dođu turisti, zadrže se i da nas preporuče drugima – govori Fajnik.
Krašić godišnje posjeti oko 20 tisuća turista, čime je načelnik Općine zadovoljan, ali ističe kako je važno da se i duže zadrže te tako i financijski doprinesu mjestu.
- Značajna je to brojka turista, ali većinom dođu osobnim automobilima i kratko se zadrže. Cilj je da se poboljša ponuda i ostvari način da se ostanu dulje, da nas preporuče drugima i na kraju ostave koju kunu kod nas. Bez financijske priče sve pada u vodu. Temeljno je da ponuda bude takva da naši ljudi mogu zarađivati – kaže Petković Fajnik i dodaje kako ključ uspjeha turizma i oživljavanja općine Krašić vidi u mladim ljudima koji bi ovdje mogli pronaći svoju priliku.
Problem je centralizacija države
- Sve ruralno na području naše zemlje propada, odumire, prazni se, a ako nema djece, ako nema mladih život u udaljenim selima se gasi. Ali to je problem na državnom nivou i država bi se trebala više tom problemu posvetiti – govori načelnik Fajnik ističući kako je i sama centralizacija države najveća prepreka u napretku manjih mjesta s velikim potencijalima.
- Da Općina ima veće fiskalne kapacitete i veći proračun mi bismo mogli puno više toga pokazati, ali naši kapaciteti su skromni i teško možemo sve poticati jer većina prihoda od poreza ide državi – kaže Petković Fajnik.
Ipak, načelnik je optimističan i redovito naglašava kako u svemu treba isticati pozitivne stvari kojih zasigurno ne nedostaje. Izvor za napredak treba pak tražiti u zajedništvu jer, kako kaže, samo uz puno rada, požrtvovnosti, međusobnog poštivanja i sloge moguće je uspjeti u nastojanju da posebnost i ljepota ovog mjesta bude prepoznata i priznata u našoj zemlji i šire.
Zadnje objavljeno