Krlin, Rodić, Sharp, Tandarić - predstavljamo kandidate za gradonačelnika Jastrebarskog - 1. dio

Pet dana do izbora - pet kandidata bori se za mjesto gradonačelnika Jastrebarskog. Svima njima poslali smo set istih pitanja koja smatramo aktualnima i relevantnima za građane Jastrebarskog i razvoj ovog grada. Tko su oni, na što su u svojim karijerama do sada ponosni te kakvu viziju Jaske za budućnost imaju otkrivaju vam u svojim odgovorima, nažalost, samo njih četvorica. Naime, jedino aktualni gradonačelnik Zvonimir Novosel nije odgovorio na naša pitanja, a nakon što smo kontaktirali SDP, rečeno nam je da odgovore ne trebamo čekati jer ih nećemo dobiti. Stoga vam u ovom razgovoru predstavljamo četvoricu Novoselovih izazivača – oni su: Andrej Krlin kandidat HDZ-a, Roman Rodić kandidat MOST-a i Nezavisne liste Stjepana Kožića, Michael Sharp kandidat Inicijative građana Jastrebarskog te Krunoslav Tandarić kandidat HSS-a. Na svako od naših pitanja odgovore kandidata objavit ćemo abecednim redom njihovih prezimena. Naglašavamo da je ovo prvi dio intervjua u kojem su kandidati odgovore dali na šest pitanja vezanih uz njihovo predstavljanje, motivaciju za preuzimanje vodstvo gradom te neka aktualna pitanja. Odgovore na ostalih šest pitanja objavit ćemo sutra.

1. JASKA DANAS: Na početku molimo Vas da se predstavite, što ste po struci, gdje ste do sada radili i koje je Vaše trenutno zanimanje? Što smatrate svojim najvećim uspjehom u dosadašnjoj karijeri?

A. KRLIN: Prvenstveno bih rekao da sam ponosni Jaskanac, mladi čovjek, suprug, brat i diplomirani pravnik. Seosko sam dijete iz radničke obitelji, u kojoj mi je otac dugogodišnjim radom u nekadašnjem Progresu omogućio školovanje na kraju kojeg sam diplomirao pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a svoj sam radni put upravo nastavio kroz struku. Kandidirao sam se za gradonačelnika jer smatram da je Jasku potrebno trgnuti iz dugogodišnjega sna u kojem se puno sanjalo, a malo toga ostvarilo. Jaskanski kraj treba, ali i zaslužuje promjene, a vjerujem da kao osoba koja je tijekom života naučila kako ništa ne dolazi lako ni preko noći imam snage, volje, znanja i energije da uz pomoć naših sugrađana to i ostvarim. I upravo zato mislim da moji najveći uspjesi tek dolaze i to u stvaranju i kreiranju nove Jaske.

R. RODIĆ: Diplomirani sam ekonomist, radio sam 10 godina u realnom sektoru u svojoj tvrtki (prijevoz betona kamionima miješalicama), 8 godina sam bio zaposlen u HSS-u kao profesionalni tajnik stranke, a od 2010. godine do danas zaposlenik sam Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o, tvrtke čiji su vlasnici 4 grada i 10 općina istočnog dijela Zagrebačke županije. Moj daleko najveći životni uspjeh je moja obitelj – mojih troje djece na koje sam izuzetno ponosan. Od ostalog, ponosim se svojim sportskim uspjesima, najviše natjecanjem u 1. hrvatskoj malonogometnoj ligi s MNK Jastreb koji su činili igrači s jaskanskog područja. Ponosan sam i na svoj politički rad, bez obzira koliko omražen bio taj posao, jer nikada nisam gledao kome je potrebna pomoć već mogu li ja pomoći. Politički rad za boljitak Jaske je moja misija, ne radi mene, već radi mojeg najvećeg životnog uspjeha – moje djece.

M. SHARP: Završio sam „Školu za cestovni promet“ u Zagrebu 1991. I s navršenih 19.god. odmah se javio u Oružane snage Republike Hrvatske gdje sam bio do 1.1.2019. Umirovljena sam djelatna vojna osoba, trenutno vodim Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, što je logičan slijed jer sam odrastao u Cvetkoviću uz svu vrstu stoke, djed mi je bio predzadnji u selu koji je imao konje. Zbog čestih odsustava zbog potrebe službe, tereni i misije (dvije, ISAF u Afganistanu 2006. i 2009.) nadoknađujem vrijeme s obitelji, suprugom i četvero djece. Najveći uspjeh u karijeri? Vjerojatno taj što sam ostao živ i zdrav, vratio se obitelji, služio domovini i narodu, bio pripadnik 1.Gardijske brigade Tigrova.

K. TANDARIĆ: Rođen sam 26. listopada 1970. godine. Po zanimanju sam drvni tehničar i zaposlen sam dugi niz godina u HAC-u. Najviše se ponosim svojim kćerima, 24-godišnjom Petrom i 21-godišnjom Teom za koje mislim, kao i većina roditelja, da su moj najveći uspjeh u životu.

2. JD: Navedite 3 problema koje smatrate gorućima u Jastrebarskom danas.

A. KRLIN: Nedovoljan broj vrtićkih kapaciteta, kao i onih školskih koji omogućuju odgoj i obrazovanje primjereno 21. stoljeću. Izgradit ćemo novi vrtić i školu za jednosmjensku nastavu. Veliki problem je što trenutna gradska vlast nije vodila brigu o ravnomjernom razvoju grada i prigradskih naselja. Upravo zato želim ojačati mjesne odbore kako bi s njima mogli jasno i konkretno komunicirati komunalne, infrastrukturne i ostale potrebe koje ćemo zajednički riješiti. Povezat ćemo selo i grad u svakom obliku – prometnom, komunikacijskom i distribucijskom. Svaki dio našeg kraja je jednako bitan. Iznimno bitno je riješiti problem javnog prijevoza putem integriranog povezivanje grada i prigradskih naselja sa željezničkom i autobusnom stanicom i izgraditi stvarnu obilaznicu grada. Umrežavanjem javnog prijevoza i izgradnjom kvalitetnih prometnica olakšat će se mobilnost građana.

R. RODIĆ: Prije svega, problem je stagnacija gospodarskog razvoja. Projekti koje je sadašnja vlast prijavila na EU fondove ne vraćaju ništa od uloženog, a za domaću komponentu se dižu krediti i uzima se od građana putem proračuna ili povećanja naknada za npr. vodu. To ne radi niti jedan grad. Kreditna zaduženost Jaske je zabrinjavajuća, a gradonačelnik nas je zadužio za još dva mandata što nije korektno prema njegovim nasljednicima. Bez gospodarskog razvoja ne može se očekivati niti sportski, kulturni i društveni razvoj zajednice.

Ekologija našeg kraja je u ozbiljnim problemima koje sadašnja vlast stavlja pod tepih. U Perivoj dvorca Erdödy se postavljaju umjetnička djela dok u isto vrijeme padaju stogodišnja stabla, u što sam se uvjerio svojim očima. Grad je dozvolio i nije spriječio devastaciju pluća našega grada, šume Gović. Tvrtke na našem području, koje u opisu djelatnosti zbrinjavaju opasan otpad, sve su agresivnije i sve se više proširuju, a grad im to dopušta.

Problem je i demografija našega grada. Svake godine gubimo jedan razred prvašića. Ništa se ne radi da naš grad bude privlačan mladim obiteljima, postali smo spavaonica koja je neatraktivna dok potencijalni novi stanovnici odlaze u susjedne Svetu Nedelju i Samobor. Nema subvencioniranih stambenih jedinica, postojeći vrtić je još od 2017. godine van garancije, o novom se naklapa, priča, ali se nismo pomaknuli s mjesta u njegovoj izgradnji. Isto vrijedi i za novu osnovnu školu oko koje se sadašnja vlast prepire sa svima.

M. SHARP: 1.Skupa i neefikasna gradska uprava sklona nepotizam ,sukobima interesa i zlouporaba položaja u gradskoj upravi i pripadajućim tvrtkama. 2. problem Kemisa Tehnoclean d.o.o., devastacija prostora i okoliša. 3.gospodarska, poljoprivredna i turistička bezidejnost i besperspektivnost koja uzrokuje depopulaciju

K. TANDARIĆ: U Jaski je svakako problem prometne nepovezanosti dijelova grada, ali i grada s gradskim naseljima. Problem je i zapuštenost glavne gradske ulice – fasade starih kuća se raspadaju, lokali zjape prazni i gradska vlast sigurno može i mora učiniti nešto po tom pitanju da stara gradska jezgra i glavni trg, Stross, napokon zažive. Veliki problem je i nedostatak pravih objektivnih medija – ako se medij financira iz gradskog proračuna (bio to portal, novine, radio, TV) on mora biti objektivan, a ne glasilo jedne političke stranke i njezinih članova.

3. JD: Koje 3 stvari/projekta svakako treba napraviti u sljedeće 4 godine u Jastrebarskom?

A. KRLIN: Puno je toga što bi se trebalo i moralo napraviti, ali pokušat ću izdvojiti tri stvari koje su prema meni ključne kako bi Jaska iskoristila svoj puni kapacitet u gospodarskom, ali i društvenom smislu, a građani vratili povjerenje u gradsku vlast. Prvo svako ćemo uvesti potpunu otvorenost i transparentnost jaskanskog proračuna gdje će svaki građanin putem web platforme i aplikacije moći vidjeti gdje se troši svaka kuna. Građani će imati uvid u svaki postupak nabave Grada, gradskih ustanova i poduzeća. Bitno je naglasiti da novac kojim raspolažemo jest novac poreznih obveznika, to nije novac Grada ili nekog od pojedinaca i jedino na što pristajem je potpuna otvorenost i transparentnost u tom pogledu. Drugo je tu izgradnja poduzetničkog inkubatora koji će biti podrška gospodarstvenicima, poglavito onima koji su na početku svoga rada. Kroz inkubator ćemo integrirati poduzetništvo, obrazovanje, industriju i društvenu komponentu, ali i osigurati uvjete za stvaranje novih radnih mjesta. I kao treće izdvojio bih potpuno uređenje gradskog povijesnog središta i Strossa za koji smo svi toliko vezani. Vrijeme je da ga napokon obnovimo i vratimo mu zasluženi sjaj.

R. RODIĆ: Potrebno je revidirati planirane projekte koji su trošak te početi s planiranjem i privlačenjem svježeg kapitala smanjivanjem doprinosa i davanja potencijalnim ulagačima. Mora se započeti s prostorno-planskim otvaranjem prema izgradnji subvencioniranih stambenih jedinica te sa subvencijom za kupnju stambenih jedinica mladim obiteljima. Mora se početi planirati i graditi dom za starije i nemoćne u gradu Jastrebarskom.

M. SHARP: Želimo vratiti povjerenje građana u izvršnu vlast.  Smatramo da je nužna reorganizacija cjelokupne javne uprave, pojačani razvoj gospodarstva i poljoprivrede(podjednako turizma i malog poduzetništvo), zaštita okoliša i prostora te prometna povezanost okolice s gradom.

K. TANDARIĆ: Svakako bi trebalo izgraditi dječji vrtić jer to je velika želja svih roditelja. Jaski je itekako potreban dom umirovljenika u sklopu kojeg bi bio i centar palijativne skrbi. Mišljenja sam da bi kultura trebala biti nositelj gospodarskog razvoja u Jaski jer naše kulturne udruge imaju dugačku tradiciju i postižu velike uspjehe. Treba im pružiti više podrške i pomoći.

4. JD: Koje je Vaše mišljenje o izgledu, cijeni i svrsi paviljona u parku Erdödy?

A. KRLIN: Prvo moram reći da sam za svaki oblik umjetničkog izričaja, ali da je paviljon pomalo nespretno isplaniran i izrađen te da se ne uklapa u ambijent parka. Svaki komentar o funkcionalnosti odnosno svrsi i cijeni je suvišan jer funkcije nema, a ti novci su se mogli uložiti u konkretnu turističku infrastrukturu ili brendiranje Jaske unutar samog projekta. Definitivno nije "cool" kako je dio naziva projekta iz kojeg je paviljon financiran. Ovaj paviljon je sjajan primjer kako trenutna gradska vlast ne razmišlja dugoročno, kreativno, a niti funkcionalno. Potrebne su nam nove ideje i mi ćemo ih donijeti.

R. RODIĆ: Svoje mišljenje sam argumentirano iznio na sjednici gradskog vijeća. To se zove "paviljon" zbog građevinske terminologije, ali nema nikakve veze s paviljonom. Napravljeno je samo zato što je gradonačelnik uzeo mrvice od zajedničkog prekograničnog projekta sa Slovencima i morao je nešto napraviti pa smo dobili stvarno "nešto". Objekt nije ni završen jer nema pristupnih staza, a kavu, koju mi je gradonačelnik na gradskom vijeću predložio da popijemo, možemo donijeti, recimo, iz najbližeg hotela "Jaska". Godinama govorim da je Perivoju dvorca Erdödy potreban ugostiteljski objekt kako bi se građani mogli zadržati u njemu. Ovaj "paviljon" to definitivno nije, a svrhu mu zaista ne vidim nikakvu.

M. SHARP: Budući da sam istraživao taj „projekt“ koji je trajno devastirao prostor parka, objavio sve moguće detalje, od nacrta, dozvola, troškovnika i same natječajne procedure,i mam u posjedu 820 listova, znam u detalje sve o paviljonu, u nekoliko nastavaka sam to objavio u fb grupi JASTREBARSKO BEZ CENZURE. Ovo će ostati kao trajan spomenik ljudskoj gluposti, trajan spomenik jednoj bezidejnoj i destruktivnoj vladavini gospodina Novosela i njegovih poslušnika. Uložiti preko 800.000,00 kn u ono ruglo je glupost. Godinama posjetitelji našeg grada nemaju gdje otići na WC kod obilaska grada. A oni nam serviraju ovaj gotovo milijunski golemi promašaj i to još s licemjernom porukom da je to za naše dobro. 

K. TANDARIĆ: Izgled mi se ne sviđa, a po toj cijeni moglo se je napraviti puno više i to s cjelovitom vizijom svrhe i funkcionalnosti. Bez obzira na to što se je napravilo i po kojoj cijeni, to je prošlo svršeno vrijeme. Treba odrediti što dalje poduzimati. Moja stranka ima u programu cjelovito uređenje perivoja i dvoraca Erdödy, prvenstveno povlačenjem sredstava iz fondova EU-a. Taj prostor i njegovu funkcionalnost treba povezati s gradskim muzejem, tamo se treba održavati što više događanja, sportskih natjecanja i organiziranih druženja svih generacija. Također, u jaskanskom perivoju se mora javnim pozivom potaknuti iskaz interesa za organizaciju raznih događanja na regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Sredstva za dodatno uređenje prostora mogu se osigurati putem javno-privatnog partnerstva.

5. JD: Kako spasiti jaskanske šume od propadanja (na prvom mjestu Gović)?

A. KRLIN: Potrebno je raditi na očuvanju jaskanskih šuma u suradnji sa strukom. Organizirat ćemo redovito čišćenje grada i divljih deponija te pripremiti plan očuvanja prirodne baštine. Organizirat ćemo edukativne kampanje na temu razvrstavanja otpada, ali i razne druge teme očuvanja okoliša za sve generacije naših sugrađana. Uvest ćemo plansko i održivo gospodarenje poljoprivrednim i šumskim zemljištem. Što se tiče same šume Gović - potrebno ju je proglasiti park šumom te urediti postojeće spomen područje nevinim žrtvama komunizma.

R. RODIĆ: Kao što sam već spomenuo, tijekom godina većina šume Gović je devastirana od strane Hrvatskih šuma, a sadašnja gradska vlast je to gledala, tolerirala i nije učinila apsolutno ništa konkretno. Šuma se nije sama cijela porušila, to svi znamo (većina stabala je sistematski odrezana PRIJE uragana Teodor), a ne vjerujem ni da je cijela bila bolesna i da ju je u tolikoj mjeri napao potkornjak, kako se tvrdi. Predložio bih javnu raspravu po toj temi s relevantnim stručnjacima i zajedno s jaskanskim zelenim aktivistima oformio ekipu za spas Govića. Nakon donošenja zajedničkog zaključka, u suradnji s Hrvatskim šumama i Hrvatskim šumarskim institutom, pokrenuo bih plansko pomlađivanje Govića i njegovo čišćenje od korova i bršljana koji guši mladice u svojem rastu. Grad mora pokazati volju, ali i financijsku pomoć oko takvog zahvata.

M. SHARP: Kao oko svih velikih problema treba „staviti sve mudre glave na kup“, što znači da se prvo građani moraju osvijestiti i shvatiti što se to u njihovo ime događa zadnjih 30 godina, mislim tu na cijelu državu, posebno na Jasku. Interesne skupine u ime profita smanjuju proizvodnju kisika i uništavaju staništa životinja. U našem gradu postoji šumarski institut u kojem rade stručnjaci koji znaju kako riješiti ovaj problem. U našem gradu i okolici žive mladi ljudi koji imaju izvanredne ideje. Samo ih treba pustiti i pomoći im da dođu do izražaja i do realizacije.  Dok šumarska struka, udruge za zaštitu i građani ne preuzmu odgovornost, počnu protestirati, blokirati kamione i strojeve, provoditi slične akcije, ništa se neće dogoditi. Na sve strane se siječe, nešto se pošumi, ali se ne održava i tada priroda preuzima pod svoje.

K.TANDARIĆ: Kad se postavlja pitanja kako spasiti jaskanske šume od propadanja nameće se protupitanje – kakvo je gospodarenje tim šumama od strane Hrvatskih šuma? Odgovor je – katastrofalno. Pravo pitanje je kako jaskanske šume spasiti od lošeg gospodarenja. Mislim da će bilo kome biti teško dokazati da je stručniji od Hrvatskih šuma za upravljanje šumama, ali gradska vlast može utjecati na rad gospodarskih šuma i "natjerati" ih da i sade, a ne samo ruše. Puno se može napraviti na sprečavanju ljudi da kradu drva po šumama. Moglo bi se uložiti puno više truda gradske uprave da se konačno riješi povrat šuma bivšim vlasnicima, kojima je ta imovina oteta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

6. JD: Kako mislite pomoći i potaknuti obnovu stare gradske jezgre i sakralnih objekata stradalih u potresima na području cijelog grada?

A. KRLIN: Trgovi su oduvijek bili središnje mjesto društvenog i gospodarskog života gradova te najslobodniji javni prostori na kojima su se postavljali stupovi demokracije. Stross u sebi nosi potencijal da postane upravo to – centralno okupljalište svih Jaskanaca te prepoznatljiva vizura našeg grada. Vrijeme je da ga napokon obnovimo te povijesnoj gradskoj jezgri vratimo sjaj. Ulaz u grad i središte moraju biti uređeni i reprezentativni izlog našeg grada. Nije li sramotno da to do sada nije napravljeno? U suradnji s Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom izradit ćemo projekt obnove Strossa i središta grada. Brinut ćemo o obrtnicima, a u središte grada vratiti stare zanate i staviti ih u turističku funkciju. Osim toga došlo je vrijeme da u funkciju vratimo zapuštene gradske nekretnine i druga područja (zemljišta), kao i da potaknemo potrebne procese za one koje imaju pravno neriješene papire ili su u vlasništvu Republike Hrvatske. Dekarbonizirat ćemo zgrade tj. obnoviti stambene i sakralne objekte od posljedica potresa i protupotresno ih ojačati, sufinancirati obnovu fasada i uređenje kuća i zgrada u povijesnom središtu grada, kao i prigradskim naseljima.

R. RODIĆ: Preduvjet za ozbiljnu sanaciju objekata stradalih u nedavnim potresima je da su vlasnici/korisnici predali ili će predati Zahtjev za obnovu nakon potresa Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U ovom trenutku Fondu za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije je iz Zagrebačke županije prijavljeno više 6 milijardi kuna štete. Sredstva se u konačnici dobivaju iz Fondova EU odobrena za potrese u RH.

Zadatak izvršne vlasti grada je da pomogne vlasnicima oko prijave šteta i da u procjenama troškova rekonstrukcije građevina aktivno sugerira vlasnicima kako što brže i bolje sanirati građevine, u suradnji s konzervatorskim odjelima i savjetnicima za zelenu i održivu gradnju.

Ima jako puno dobrih primjera iz Karlovca, Rijeke i drugih gradova. Potrebno je stupiti s njima u kontakt i razmijeniti iskustva jer na tržištu postoje suvremene tehnologije i materijali za obnovu kulturno-povijesnih objekata koje su spomenuti gradovi implementirali kod obnova starih i oštećenih objekata.

M. SHARP: Pitanje obnove nakon elementarnih nepogoda kao što je potres, svakako zahtjeva uključivanje stručnjaka svih profila, odnosno usklađivanja i korištenja mogućnosti koja se odnosi na nacionalnu strategiju. Jedan vid našeg smjera su svakako sredstva Europske Unije. Nužno je spriječiti narušavanje povijesnog izgleda grada, osobito centra i njegovog središnjeg trga, stoga je potrebno kroz zakonske regulative, dozvoliti gradnju isključivo objekata nalik objektima u staroj jezgri grada kako nam se ne bi dogodila moderna čuda, kao Muzička akademija u Zagrebu na Kazališnom trgu (bivši trg maršala Tita) ili paviljon u perivoju dvorca Erdödy objekti koji su trajno uništili povijesno naslijeđe. Sakralni objekti su problem države, Županije, Grada i Crkve jednako, i svi se trebaju jednako uključiti, osobito financijski. Pošto su to i povijesni objekti potrebno je posvetiti potpunu pažnju tim objektima i kvalitetno ih obnoviti uz nadzor konzervatorske struke.

K. TANDARIĆ: Smatram da su ozbiljniji zahvati na obnovi stare gradske jezgre i sakralnih objekata stradalih u potresu bitno ograničeni tekućim gradskim proračunom pa bi svakako trebalo planirati sredstva u narednom financijskom planu. Ono što bi se moglo (i moralo) odmah napraviti je popis potreba za sanacijom šteta, treba izraditi studije izvodljivosti i pripremiti dokumentaciju koja je potrebna za potraživanje sredstava iz fondova EU. Treba obaviti konzultacije i usuglašavanje s konzervatorskim zavodom i gdje god je to moguće uključiti financijska sredstva Grada s javno-privatnim partnerstvom.

...to be continued....