Nazire se spas za jezero i stabla u perivoju? Šumarski institut radi na projektu za prestanak crpljenja vode iz jaskanskog bisera

Jezero u Perivoju Erdödy jaskanski je biser koji na žalost već dugi niz godina zahvaća problem pada razine vode, posebice u ljetnim mjesecima kada smo svjedoci da jezero gotovo i presušuje. Problem je to na koji su u više navrata ukazivali iz Športskog ribolovnog društva Jastrebarsko, ali i sami građani, a nakon niza pritisaka reagirale su i nadležne institucije te se, potvrđeno nam je, krenulo u izradu projekata koji imaju za cilj spasiti jezero od presušivanja te očuvati vegetaciju u parku.

Na smanjenje vode u jezeru posebice posljednjih godina nepovoljno utječu klimatske promjene. Smanjen je dotok vode u samo jezero pa čak ni nakon obilnijih padalina razina vode se ne mijenja. Odgovori su to koje nam je na upit dala Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, koja je, nakon našeg upita, a u dogovoru s Gradom Jastrebarsko i Hrvatskim Šumarskim institutom 17. studenog 2020. obavila zajednički nadzor jezera i stanja u Parku Erdödy.

Vodom iz jezera napaja se rasadnik Instituta

No osim, klimatskih promjena, na razinu vode u jezeru utjecale su i aktivnosti obližnjeg Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, koji od 1990.godine ima pravo crpljenja vode u jezeru te zalijevanje sadnica u rasadniku Instituta. No, do te godine, Institut je posjedovao većinu katastarskih čestica koje danas čine Perivoj, pa i ribnjak.

-Hrvatski šumarski institut (pravni sljednik Šumarskog instituta, Jastrebarsko) bio je u posjedu, odnosno imao je pravo korištenja katastarske čestice 1009 Ribnjak kod dvorca, kao i većine zemljišnih čestica koje danas čine cjelinu Perivoj Erdödy. U suglasju s tadašnjim političkim vodstvom Općine Jastrebarsko, sklopljen je 28.12.1990.g. Ugovor o prijenosu prava korištenja nekretnina na Općinu Jastrebarsko bez naknade, a temeljem toga ugovora uknjiženo je pravo služnosti i to pravo crpljenja vode iz ribnjaka u parku za zalijevanje sadnica u rasadniku Instituta-objasnili su iz Hrvatskog šumarskog instituta.

No nakon niza godina, jezero je čini se svima dalo svoje, te sada vapi za slamkom spasa.

Bunar kao alternativno rješenje za nasade

Tog su problema svjesni i u Institutu, ali i u Gradu Jastrebarskom te su te dvije strane, uz još Sportsku zajednicu Grada Jastrebarskog, Hrvatske vode i ŠRD Jastrebarsko u rujnu su održale sastanak na ovu temu na kojem se Institut obvezao zatražiti mišljenje o prihvatljivom tehničkom rješenju, svojevrsnom hidrogeološkom projektu koji bi za cilj imao prestanak crpljenja vode iz jezera.

-Reducirali smo zadnjih godina površine zalijevanja sadnica, te smo zalijevali samo sadnice u kontejnerima i na lijehama na katastarskim česticama 1016 i 1018 (cca 1 ha), i to samo u izrazito sušnom periodu i u količini neophodnoj za preživljavanje sadnica. Ovogodišnje, još obazrivije korištenje i crpljenje minimalnih količina vode iz jezera negativno se je reflektiralo i na našu proizvodnju hortikulturnog sadnog materijala te je i Hrvatski šumarski institut imao velike gubitke. O svim poduzetim aktivnostima izvijestili smo i gradonačelnika Grada Jastrebarsko gospodina Novosela – kazali su nam u Hrvatskom šumarskom institutu.
Nakon održanog sastanka u Institutu intenzivno rade na rješavanju problema, a u konačnici krenulo se u izradu bušotine u svrhu izrade bunara kao novog, trajnog i održivog rješenja.

- Izgradnjom bunara, a uz bunar montažnog rezervoara vode, Institut više ne bi trebao raditi zahvat/crpljenje vode iz jezera-kazali su nam iz Hrvatskog šumarskog instituta, no o detaljima projekta još nisu htjeli govoriti.

Pate i stoljetna stabla

Prestanak crpljenja vode iz jezera trebao bi znatno poboljšati situaciju s razinom vode u njemu, no hoće li to biti dovoljno i hoće li se problem na vrijeme riješiti preostaje nam pričekati. Jer razina vode u jezeru nije jedini problem koji zahvaća ova "pluća" našeg grada. Tu su i stoljetna stabla koja na očigled izumiru, a kojima će struka također trebati posvetiti više pažnje.

Iz JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, kazali su nam kako redovito nadziru vegetaciju u parku, a pripremaju se i određeni zahvati:

- Temeljem rezultata nadzora i monitoringa izrađuju se planovi zahvata održavanja parka (utvrđivanje potreba izlučivanja pojedinih stabala i njihovo nadomještanje novim sadnicama, provođenje orezivanja suhih grana te utvrđivanje potreba za drugim tehničkim zahvatima), da bi se potom utvrdile mjere i uvjeti zaštite prirode i načini njihove implementacije u prostor, uz obavljanje nadzora nad provođenjem istog, sve sukladno Zakonu o zaštiti prirode-stoji u odgovoru JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.

"Neka institucije rade svoj posao" reklo bi se, a mi se samo nadamo da u ovom slučaju našeg perivoja, njegove vegetacije i jezera, taj posao nisu počele obavljati prekasno.