Ojačati turizam plešivičkoga kraja

Jedno od najvećih blaga jaskanskoga kraja svakako su prekrasni brežuljci vinorodne Plešivice. Ljeti okupani suncem, zimi prekriveni snijegom, rascvjetani u proljeće te puni grožđa, vina i mirišljavih plodova ujesen. Smješteni između Jastrebarskog i Samobora, dovoljno daleko od smoga i vreve metopole, a opet joj toliko blizu kad god zatreba, plešivički se bregi nalaze na bogomdanom položaju gdje svatko tko se tamo zatekne, u toj prirodi može pronaći svoj izvor mira, odmora, rekreacije.

Iako je najpoznatiji po kvalitetnom vinu uspješnih plešivičkih vinara, to nije jedina vrijednost ovog  prelijepog kraja. Njegova posebnost upravo je u iznimnom krajoliku kojega osim priodnih ljepota čini i specifična arhitektura crkava, nastambi, gospodarskih kuća i klijeti od kojih većina predstavlja povjesnu baštinu toga kraja.



Sve te vrijednosti Plešivice ukazuju na postojanje velikog turističkog potencijala, koji je, na žalost još uvijek nedovoljno prepoznat i iskorišten. Kako bi skrenule pozornost upravo na te iznimne vrijednosti krajolika i prostora Plešivice u svrhu turističke promocije toga kraja, arhitektice Bojana Marčićev, mag. arh. i dr.sc. Jasenka Kranjčević dipl.ing.arh došle su na ideju da Turističkoj zajednici Grada Jastrebarskog predlože projekt pod nazivom “Vinska arhitektura Plešivice”.

Projektom bi se, kažu, prezentirala tradicijska i suvremena vinska arhitektura Plešivice te njezina uvjetovanost i povezanost s prostorom, a sve to s ciljem jačanja turizma plešivičkoga kraja turističkom promocijom vinogradarskog područja i povećanjem konkurentnosti.



- Danas kada slušate o vinarstvu ističe se znanje i trud vinara te plasman njihovih proizvoda na tržištu. No mi smo zapravo željele svratiti pozornost na arhitekturu kao sastavni dio tog vinogradarskog prostora koji zajedno čini cjelokupnu vrijednost – kaže profesorica Kranjčević ističući kako su upravo klijeti, gospodarske zgrade i vinski podrumi kao mjesta proizvodnje vina, značajan faktor u cjelokupnom dojmu proizvioda i kao takav trebao bi biti stavljen u funkciju turizma zajedno sa svim ostalim obilježjima nekog vinorodnog kraja.

Vrijednost ruralne arhitekture nije prepoznata

Plešivička, vinska arhitektura dio je ruralne arhitekture, još uvijek nedovoljno afirmirane i prepoznate u Hrvatskoj. Obuhvaćena pojmom rurizam koji pretpostavlja odnos prema ruralnom prostoru i planiranjem ruralnog prostora, postavljena je u kontrast s modernom, urbanom arhitekturom čije se vrijednosti danas više ističu. Arhitektica Kranjčević naglašava kako se za razliku od urbanih zgrada moderne arhitekrure koje su nalik jedna na drugu, Plešivica i cijeli naš kraj može pohvaliti s onim posebnijim elementima ruralne vinske arhitekrure neprocijenjive vrijednosti koja bi se, ukoliko joj se posveti više pažnje, mogla usporediti s Toskanom ili Provansom.



- Na našim područjima ta vrijednost ruralne arhitekture nije još prepoznata. U zemljama zapadne Europe čak postoje nagrade za vinsku i vinogradarsku arhitekturu po pojedinim regijama. Među ljudima koji se bave gospodarstvom i vinogradarstvom čak se vidi kombinacija stare i nove arhitekture i  ta je arhitektura sastavni dio tog prostora i rurističke ponude toga kraja – ističe Kranjčević.

Blago koje skrivaju vinorodni brežuljci Plešivice također bi se moglo staviti u funkciju turizma na što upozorava mlada arhitektica Bojana Marčićev iz Jastrebarskog. I sama odrasla u ovom kraju, sudjelujući u berbama i proizvodnji vina svoje obitelji, ponosna je na tradiciju i baštinu te vrijednost plešivičkoga kraja koja ne smije biti zanemarena već je potrebno raditi na njezinoj promociji.



- Baština je ono što naslijeđujemo i ima veliku vrijednost. Mi smo stavile naglasak na arhitekturu, ali kad i tu arhitekturu malo pobliže pogledamo ona u sebi sadrži više slojeva te baštine. Od specifičnosti materijala, poznavanja tih materijala, specfičnog načina gradnje, oblikovanja, do običaja, berbi i obrađivanja vinograda. Sve je to nešto što baštinimo i što bi trebalo nastaviti vrednovati – kaže mlada arhitektica Marčićev.

Kao realizaciju ovog projekta arhitektice predlažu izdavanje publikacije poput vodiča kroz arhitekturu Plešivice kojim bi se proširila svijest o postojanju jedne takve vrijednosti u nama neposrednoj blizini.

Za projekt u proračunu nema mjesta

Iako je ideja o ovom projektu nastala već prije dvije godine, nije naišla na plodno tlo u našem Gradu. Nakon provedenog istaživanja i obilaska terena Kranjčević i Marčićev odlučile su prijedlog prezentirati javnosti predstavivši ga posjetiteljima Noći knjige u Gradskoj knjižnici Jastrebarsko, 23. travnja.



Na predstavljanju se okupio manji broj posjetitelja koji su izrazili podršku projektu. No s obzirom da je Jastrebarsko vinorodni kraj ovakva bi tematika trebala zanimati puno veći broj ljudi. Da veliki turistički potencijal koji Plešivica ima na žalost nije dovoljno prepoznat potvrđuje i činjenica da se na predstavljanju ovog vrlo važnog projekta koji bi njezin razvoj mogao pokrenuti nije pojavio nitko iz Gradske uprave, a od vinara koji su također bili pozvani prisutan je bio tek jedan. 



S projektom je međutim već duže vrijeme upoznata Turistička zajednica Grada Jastrebarskog čija je direktorica Ivana Herceg prisustvovala i njegovom predstavljanju u sklopu Noći knjige. Iako ideju podržava, Herceg ističe kako se o projektu raspravljalo i na Vijeću Turističke zajednice koje za njega nije našlo mjesto prilikom donošenja posljenjeg proračuna.

- Ovu ideju apsolutno podržavamo, no ono što je upitno jesu rezultat i cilj ovog projekta. Radi se o tome da vinska arhitektura nije turistički proizvod sama po sebi već trenutno dodatni sadržaj onoga što imamo na Plešivici, ali da bi se napravio proizvod tu je još potrebno puno toga. Klijet odnosno his sam po sebi ne znači ništa prosječnom turistu, nije za masovni ili komercijalni turizam već ga treba staviti u drugačiju funkciju, a to je potrebno osmisliti, razraditi i prije svega prepoznati od strane investitora s idejom i vizijom. O projektu je bilo rasprave na Vijeću Turističke zajednice no program i plan za ovu godinu već su doneseni tako da na žalost ne može ući u planove ovogodišnjeg proračuna – rekla je Herceg.



Nekada, ne još tako davno, plešivički je kraj za posjetitelje imao višestruki značaj. Bio je atraktivan planinarima i izletnicima, a tamo se odvijao i lječilački turizam u Plućnoj bolnici Plešivica. Vidikovac i Vila Horvat koji se nalaze u samom srcu mjesta nekada su oduševljali izletnike dok danas zjape prazni, neuređeni, ostavljeni.

Dok se neprestance traga za idejama kako povući novac iz EU fondova, a postojeći novac troši se na razne gradske manifestacije koje posjećuje sve manji broj, mahom istih ljudi, vrijednosti i potrencijali  kraja koji nam se nalazi na dlanu kao da ostaju neprimjećeni, nevidljivi, zanemareni. Je li to slika Plešivice kakvu želimo? Ili ćemo, možda, tragom ovog prijedloga projekta nastojati učiniti nešto ne bismo li iskoristili rajske ljepote i vrijednosti prirode i baštine našeg kraja u svrhu njegova razvoja i boljeg života njegovih stanovnika dok to umjesto nas ne učini netko drugi.